Uspješno završeno hodočašće ''Nikolinom Bosnom''

Hodočašće ''Nikolinom Bosnom“ u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića iz Šibenika glavni je duhovni sadržaj druge pripravne godine u sklopu trogodišnje pripreme za proslavu 50. obljetnice kanonizacije prvoga hrvatskog sveca, rođenog Šibenčanina.
Autor: info@svetiste-sibenik.hr/Laudato/M.S. Photo: info@svetiste-sibenik.hr petak, 04. svibnja 2018. u 09:21
Tom jubileju u 2020. godini prethodi niz sadržaja, a hodočašće od 28. travnja do 1. svibnja bilo je usmjereno na tragove sv. Nikole koje je on kao misionar ostavio u Bosni tijekom 12 godina misionarskoga djelovanja.
 
Pokrovitelj hodočašća bilo je Vijeća franjevačkih zajednica RH i BiH. Time se željelo potaknuti zajedništvo franjevki i franjevaca, da to bude franjevački doprinos jubileju Tavelićeve kanonizacije.
 
Petstotinjak vjernika iz Šibenika, Zagreba, Vinkovaca, Čakovca i Novog Marofa ali i brojnih drugih mjesta čiji su se vjernici pridružili ovim grupama bilo je u prilici upoznati Crkvu i ljude u BiH koji, iako malobrojni, snažno žive svoju vjeru i nacionalno zajedništvo.
 
Prva postaja za šibenske hodočasnike bio je Tomislavgrad, kraljevski grad, ali i središte štovanja sv. Nikole u BiH. Tijekom hodočasničkog dana, šibenska skupina pohodila je i Svetište sv. Ive u Podmilačju, posjetila Jajce, te molila na grobu sluge Božjega Petra Barbarića u Travniku.
 
Središnji susret svih hodočasnika s domaćim vjernicima bio je u Kraljevoj Sutjesci gdje postoji jedan od tri najstarija franjevačka samostana u Bosni. Ovdje djeluju franjevci provincije Bosne Srebrene. U njihovo ime hodočasnicima se obratio provincijal fra Jozo Marinčić.
 
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić bio je domaćin hodočašća ''Nikolinom Bosnom“ u nedjelju, 29. travnja kada je za sudionike predvodio Euharistiju u Sarajevskoj katedrali Srca Isusova. Uskliknuo je: ''Hvala što ste nas došli podržati kao nekada sv. Nikola Tavelić!“ S njim su koncelebrirali: provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević, generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić, kancelar Šibenske biskupije don Joso Palić, rektor Svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku fra Ivan Bradarić, te svećenici pratitelji hodočasnika. Pjevanje je animirao zbor Svetišta sv. Nikole Tavelića iz Šibenika.
 
Posljednja postaja hodočašća “Nikolinom Bosnom” bila je Hercegovina – Mostar i Široki Brijeg. Slavljena je Euharistija u kripti crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru koju je predvodio župnik župe sv. Antuna na Svetom Duhu u Zagrebu fra Martin Jaković. Pohod Hercegovini uključio je i molitvu na Širokom Brijegu koji je u novije vrijeme posebno prepoznatljiv kao mjesto štovanja 66 širokobrijeških mučenika – hercegovačkih franjevaca ubijenih između 1942. i 1945. godine. Bili su žrtve komunističkoga progona, jer se nisu željeli odreći niti vjere u Krista niti služenja narodu kojem su poslani za spasenje duša.
 
Hodočašće ''Nikolinom Bosnom“ završilo je svetom Misom u Svetištu u Šibeniku 1. svibnja. Vjernicima iz Šibenika na misi su se pridružili i hodočasnici iz Zagreba. Večernja Misa blagdana sv. Josipa Radnika, koju je predvodio fra Augustin Kordić, bila je ujedno i zahvalnica za četiri hodočasnička dana u zemlji Tavelićevog hodočasničkog djelovanja. Koncelebrirali su: rektor Svetišta fra Ivan Bradarić, kancelar Šibenske biskupije don Joso Palić, te župnik i župni vikar župe sv. Antuna Padovanskog iz Zagreba – fra Martin Jaković i fra Josip Ivanović.
 
A kako su vjernici proživjeli hodočašće “Nikolinom Bosnom”? S oduševljenjem su ga prihvatili i sa zanosom slijedili “stope sv. Nikole Tavelića.” Među petstotinjak hodočasnika bili su i oni koji su prvi put pohodili Bosnu i Hercegovinu. Oduševljeni su domaćinima u svakom mjestu koje su prošli. Mnogima je u mislima bila slika kako je naš Šibenčanin, Nikola Tavelić, naviještao Isusa ovom zemljom u vrijeme bez prometnih sredstava i uređenih putova, u borbi s herezama. No, mnogi su bili ganuti i sadašnjom patnjom Hrvata u BiH – sve manjim brojem vjernika, ali i snažnom vjerom koja ih, unatoč svim poteškoćama, drži na njihovim ognjištima.

Da biste komentirali, prijavite se.