Bogojavljenje proslavljeno u sisačkoj katedrali

Biskup je ustvrdio kako je obilježje današnje svetkovine zahvaljivanje Bogu što je po svome Sinu donio spasenje svim narodima.

thumbnail__MG_0050.jpg
Autor
Mediji Sisačke biskupije/Laudato/K.P.
Fotograf
Mediji Sisačke biskupije
Objavljeno:
 
06.01.2020 18:21

Na svetkovinu Bogojavljenja, u ponedjeljak 6. siječnja, sisački biskup Vlado Košić predslavio je svečano misno slavlje u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku. Tradicionalno i ove godine misno slavlje animirao je Folklorni ansambl 'Ivan Goran Kovačić' iz Siska, koji je nakon mise održao i kratki koncert.
 
U homiliji osvrnuvši se na čitanja Evanđelja po Mateju koje govori o mudracima s Istoka koji su slijedili zvijezdu i iako prvi puta nisu uspjeli, nisu se obeshrabrili i odustali te su pronašli novorođenog Kralja, biskup je rekao kako  je to poruka i za nas.
 
- I svi mi ljudi smo, braćo i sestre, bogotražitelji. Možda to i ne znamo, ali čitav naš život je traganje za ljubavlju, za razumijevanjem, za prijateljstvom, za sigurnošću, za smislom života. I često se događa da te temeljne i najdublje vrijednosti i stupove života tražimo na krivim mjestima, i ne nalazimo utjehe. Koliko ima samo razočaranih mladića i djevojaka u naše vrijeme koji kroz život lutaju bez smisla, utopljeni u ovisnosti droge, alkohola i razvratnog života. Koliko ima zrelih i odraslih ljudi koji na žalost vide sav smisao života jedino u stjecanju materijalnog bogatstva, i ne birajući sredstva da dođu do tog cilja, ali u tome ne mogu naći utjehe. Koliko ima sposobnih i ambicioznih ljudi ovoga svijeta koji se u svom životu žele uzdići na položaje u društvu s kojih bi mogli gospodariti nad drugima, gdje bi iskusili moć. I opet su to samo prividi /surogati/ istinskog zadovoljstva i prave sreće. A koliko je onih koji lutaju od jednog do drugog putenog zadovoljstva tražeći ljubav koja se međutim ne nalazi u tijelu nego u duhu, ali oni to ne znaju. I tako se svi mi nalazimo na tom putu traženja sreće i zadovoljstva, koje međutim ne nalazimo ili kada mislimo da smo nešto našli, ono nas razočara i zadovoljstvo prelazi u nezadovoljstvo, i sreća u nesreću. A ništa što nije trajno ne može nas usrećiti jer, kako reče sv. Augustin, nemirno je srce naše dok se ne smiri u Bogu. Sveukupno traženje sreće, životnog smisla i radosti života zapravo je traženje Boga - poručio je biskup te dodao kako je pronaći Boga velika milost i kako mi Kruh života možemo pronaći u Euharistiji.  
 
Biskup je ustvrdio i kako je obilježje današnje svetkovine zahvaljivanje Bogu što je po svome Sinu donio spasenje svim narodima.
 
- Tako su se otvorile granice koje su stoljećima samo židovski narod određivale kao Božji, izabrani narod, te se u Božji narod uključilo sve ljude iz kojeg god bili puka i jezika, dakle, pogane. O tome i sv. Pavao danas kaže: 'Pogani su subaštinici, 'sutijelo' i sudionici obećanja u Kristu Isusu - po evanđelju'. To je bila velika novost za Židove, pa i same apostole, a vidimo već su sveti mudraci s Istoka to predoznačili, oni koji su došli kao predstavnici nežidovskih naroda s Istoka i poklonili se Isusu. Dapače, Židovi nisu došli k Isusu po svojim predstavnicima, nego samo rubni pripadnici ondašnjeg židovskog društva, tj. pastiri. Nema tu ni kralja Heroda, ni učenih židovskih velikosvećenika ni pismoznanaca. Dapače, Herod ga želi ubiti, a židovski religijski predstavnici najviše ga tijekom njegova javnog djelovanja progone i osporavaju. Kad su na Herodovu dvoru mudraci saznali da je Betlehem mjesto gdje se ima roditi Mesija, oni su sami pohrlili da ga pronađu i poklone mu se, ovi politički i vjerski vođe ostali su i dalje u Jeruzalemu. Zato je ovaj blagdan snažna poruka izlaska Božje objave iz zatvorenosti jednog naroda u otvorenost svim narodima svijeta. I naš je hrvatski narod bio poganski, živio do svojega krštenja u 7. stoljeću štujući poganske bogove koji ne postoje, a kojima je služio. Tek su u susretu s ovom zemljom, gdje su već živjeli kršćani, poput našeg zaštitnika sv. Kvirina u Sisku, spoznali pravu vjeru i prihvatili kršćanstvo. I baš toj otvorenosti imamo i mi zahvaliti što je naš narod postao dio Katoličke Crkve, što je Bog i nas uključio u svoje spasenje.  Zahvalni Bogu za svoje krštenje, i već više od 13 stoljeća kršćanske vjere, obnovimo se u toj vjeri i poklonimo ponovno i ponovno jedinom pravom Kralju, Kristu Gospodinu. Zanimljivo, nije svetim kraljevima bilo poniženje pokloniti se Djetetu Isusu pa ne bi to smjelo biti ni jednom predsjedniku ni zemaljskom vladaru. I upravo zato što smo kroz povijest imali takve velikane koji su bili ponizni pred Bogom, naš je narod opstao i Bog ga je sačuvao da ne propadne u susretu s tolikim ugrozama, ratovima  i poteškoćama. Darovi kojima možemo uzvratiti Gospodinu, koji nas predusreće i samim sobom prvi obdari, jesu: naša vjera, naše ufanje i naša ljubav - zaključio je biskup.
 
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Biskupije

Još iz rubrike: