Zaključen Osmi pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike

Osmi pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike s temom 'Živjeti pomirenje. O sakramentu pomirenja u župnoj zajednici' završio je u srijedu 27. veljače u dvorani 'Vijenac' Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Organizatori skupa koji je okupio više od stotinu svećenika iz svih (nad)biskupija bilo je Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju i Vijeća za kler Hrvatske biskupske konferencije.
Autor: IKA/Laudato/J.B. Photo: IKA četvrtak, 28. veljače 2019. u 09:10

- Da je praštanje izvorno teološki pojam, čak i sakramentalni, duboko kršćanski, pokazuju nam stalni neuspjesi pomirenja na različitim razinama čovjekova, ali i života jednoga društva, Europe ili svijeta. Nema pomirenja bez kršćanski shvaćenog oproštenja! - rekao je prof. dr. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK, piše IKA.

Istaknuo je da sakrament pomirenja za djecu, priprava na njihovu prvu ispovijed, nije i ne smije biti shvaćena samo kao sakrament osobnoga susreta djeteta s Kristom koji oslobađa od grijeha, i to prije prve pričesti, nego 'je ta prva ispovijed naša posljednja nada da u vremenu, koje je pred nama, sačuvamo misao o grijehu, omogućimo iskustvo Boga, poučimo kršćanskom poimanju oproštenja, pri čemu će vjera biti ne samo ideja, sadržaj, znanje, nego egzistencija i život. Tako će onda sakrament pomirenja, kako je naglašeno, sve više kod mladih i odraslih biti čin vjere i čin za vjeru, što je istodobno i evangelizacijsko i katehetsko poimanje sakramenta pomirenja. Sigurno je jedan od načina katehetskoga odgoja, odnosno odgoja za sakrament pomirenja, i učestalija priprema pokorničkih bogoslužja, u kojima se može odražavati sva drama, ali i ljepota sakramenta pomirenja. Kako za vjernika tako i za čitavu zajednicu'.

Na pitanje 'što je za činiti' nakon kolokvija, dr. Pažin iznio je nekoliko zapažanja, proizašlih iz razmišljanja predavača i moderatora radionica: uvijek težiti za osobnim radikalnim ozdravljenjem; redovitost prakticiranja sakramenta pomirenja naših vjernika zahtijeva od svećenika redovitu ponudu mogućnosti za sakrament pomirenja; prakticirati molitve ispovjednika prije i poslije ispovijedi; vježbati se u komunikaciji milosrđa i nade; učiniti sve da prva ispovijed djece bude predivno mjesto susreta Boga i čovjeka u radosti oproštenja i ljubavi; osmisliti pokornička bogoslužja ne samo s ciljem stvaranja 'kataloga grijeha', odnosno ispita savjesti, nego najprije kao pouke i kateheze o sakramentu pomirenja; organizirati tematske kateheze o sakramentu pomirenja i svemu onome što sakrament pomirenja čini sakramentom; prije pojedinih nedjelja (katehetska, obiteljska, caritas i slično), ponuditi onima, koji su posebno vezani za rad i život u jednoj ili drugoj skupini, sakrament pomirenja; njegovati mogućnost duhovnoga vodstva; upamtiti da sakrament pomirenja ne počinje s nabrajanjem grijeha i ne završava učinjenom pokorom, jer izvor je sakramenta pomirenja ljubav Oca prema djetetu. A završetak sakramenta pomirenja je početak novoga života, poziv na stalno obraćenje.

Na kraju kolokvija riječ zahvale uputio je predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Posebno je zahvalio svećenicima sudionicima na njihovoj zauzetosti.

- Doista je to ohrabrenje. Vjerujem da vi koji ste ovako zdušno sudjelovali, i otvorili se porukama koje smo slušali u sintezi će pridonijeti promjeni pastoralne prakse, našem pastoralnom obraćenju - kazao je.

Podsjetio je kako je bila ideja da iz svakog dekanata naših (nad)biskupija sudjeluje po jedan svećenik koji bi u svoj dekanat prenio ono što je na kolokviju čuo i doživio kako bi i na taj način to pridonijelo promjeni u pastoralnoj praksi. Stoga je sudionike potaknuo da predlože dekanu da se svećenicima u dekanatu predstavi sadržaj kolokvija. Zahvalio je i predavačima te onima koji su pripremili postere, kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji kolokvija.

Tijekom Osmog pastoralno-katehetskog kolokvija za svećenike izložena su predavanja: 'Kultura opraštanja u ‘vremenu bez grijeha’' (prof. dr. Tonči Matulić), 'O priopćavanju milosrđa i nade u sakramentu pomirenja' (doc. dr. Krunoslav Novak), 'Djeca i sakrament pomirenja' (mr. s. Branka Perković), 'Katehetski čini u odgoju savjesti mladih i odraslih vjernika' (doc. dr. Mislav Kutleša), 'Svećenik – služitelj pomirenja' (mons. Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK) i 'Pokorničko bogoslužje u službi izgradnje vjernika i župne zajednice' (don Mihovil Kurkut, ravnatelj Salesiane d.o.o.).

Predstavljen je i dokument HBK 'Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima'.

Sudionici kolokvija sudjelovali su i u radionicama s temama 'Katehetska priprema na (prvu) ispovijed djece i mladih', 'Psihološki i katehetski pristup životu djece i odraslih', 'Različiti modeli pokorničkoga bogoslužja u praksi', 'Svećenik i njegove karakteristike kao ispovjednika', 'Modeli sakramenta ispovijedi školske djece' i 'Suradnja s roditeljima i odgoj za ispovijed'.

 

Da biste komentirali, prijavite se.