U povodu 100. obljetnice smrti novinara i publicista dr. Rudolfa Eckerta, danas je župnik župe sv. Jurja na Trsatu fra Ivan Miklenić predslavio je misu i molitvu na trsatskom groblju u kapeli Sv. Mihovila. Propovijedao je župnik podvežičke župe sv. Terezije od Djeteta Isusa Ivan Šarić.

Rudolf Eckert iznad svega htio je u svome životu biti Božji i svoje znanje i sposobnosti stavio je Bogu na raspolaganje, rekao je fra Ivan.

Visoki jubilej Eckertove smrti mogućnost je da Bogu zahvalimo na čovjeku koji je bio duboko utkan u Božje srce, u ovaj grad i hrvatski narod, rekao je vlč. Šarić: „Činjenica da se i nakon sto godina netko okupio na misi govori nam da ono što je Božje, ne umire." U nastavku je istaknuo kako su svi pozvani na svetost i da se svakodnevno pitamo „odlučujemo li se za Boga“.

Često štujemo inozemne svece, što je dobro jer smo jedna Crkva, ali najprije bi trebali iskazati čast hrvatskim ljudima poput Rudolfa Eckerta, poručio je vlč. Šarić.

Dodao je i da se rukopisi o dr. Eckertu nalaze u Kongregaciji za kauze svetaca. "Vjera nije nešto apstraktno i neodređeno, nego baština koju su nam po svetačkom primjeru donijeli ljudi poput Rudolfa Eckerta i koja je živa i do današnjih dana", rekao je vlč. Šarić zaključujući propovijed o, kako ga mnogi nazivaju, „riječkom Ivanu Merzu“.

Rudolf Eckert (Travnik, 27. veljače 1889. - Rijeka, 12. travnja 1915.) bio je novinar i publicist, član hrvatskog katoličkog pokreta. Godine 1912. započeo je s Petrom Roguljom i Milanom Pavelićem uređivati „Riječke novine“ koje su pokrenuli riječki kapucini. Iste godine postaje članom Hrvatskoga katoličkog seniorata i ostvaruje bližu suradnju s biskupom Antunom Mahnićem. Kad su u kolovozu 1914. odlukom vlasti „Riječke novine“ obustavljene zbog naglašene hrvatske orijentacije, Eckert ih sa suradnicima premješta u Zagreb gdje nastavljaju redovito izlaziti pod nazivom „Novine“ i njegovim glavnim uredništvom.

Dr. Rudolf Eckert pripadao je vrhu hrvatskoga sveučilišnog katoličkog pokreta koji je u otporu liberalizmu, materijalizmu i evolucionizmu (Ch. Darwin, E. Haeckel) te austrijskoj i ugarskoj politici nastojao u katoličanstvu i novoj socijalnoj politici pronaći hrvatske vrijednosnice i sačuvati osobitosti hrvatskog društva i čovjeka.

Umro je na glasu svetosti 12. travnja 1915. Pokopan je 14. ožujka najprije na groblju Kozala, a 7. srpnja njegovi su posmrtni ostaci prenijeti na groblju Trsat, u blizini kapelice Sv. Mihovila.