Hrvatska vojska i policija predvođene 4. gardijskom brigadom i 112. taktičkom grupom 22. siječnja 1993. počele su ograničenu ofenzivnu operaciju kodnog naziva Gusar. Masleničkom operacijom, koja je trajala samo tri dana, oslobođena je takozvana 'ružičasta zona' okupiranoga zadarskog zaleđa.

Oslobođen je cijeli prostor na potezu Maslenica – Zadar, od Rovanjske, Maslenice, Posedarja, Novigrada, Pridrage, Škabrnje, Islama Latinskog pa do Zemunika i tamošnje zrakoplovne luke, a naknadno i brana Peruča koju su pobunjeni Srbi gotovo digli u zrak. Iako isprva iznenađene, snage pobunjenih Srba uz pomoć dobrovoljaca iz Srbije, predvođenih zloglasnim Željkom Ražnjatovićem Arkanom, krenule su u žestoki protunapad. Napredovanje neprijatelja zaustavile su postrojbe 3. gardijske brigade prebačene helikopterima iz Slavonije. Osobito teške borbe vođene su početkom veljače za selo Kašić, no hrvatski branitelji su rijetko viđenom požrtvovnošću, usprkos znatnim žrtvama, uspjeli odbiti odlučne protuudare neprijatelja i nanijeti mu vrlo velike gubitke.

Time je nakon godinu i pol okupacije oslobođena cijela hrvatska obala, a gotovo svakodnevno granatirani, napaćeni grad Zadar napokon je dočekao mir. Cilj akcije bilo je stvaranje uvjeta za nesmetanu gradnju novoga Masleničkog mosta, čime bi se prekinula dugotrajna prometna izolacija sjevera i juga Hrvatske, koji su dotada bili povezani preko Paškoga mosta i trajektnom linijom Prizna-Žigljen. Nekoliko dana nakon oslobađanja zadarskog zaleđa, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman položio je na Jadranskoj magistrali temeljni kamen za gradnju novoga Masleničkog mosta.

S udaljenih položaja Srbi su nastavili granatirati Masleničko ždrilo iz teškog oružja. Unatoč tomu, u srpnju 1993. na Maslenici je otvoren pontonski most kojim je, uz manje teškoće, promet tekao sve do konačnog oslobađanja Hrvatske i izgradnje betonskog lučnog mosta.