Antonio Tajani održao predavanje u HAZU

Na predavanju su uz članove Hrvatske akademije bili nazočni i predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Dario Mihelin, potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministrica kulture Nina Obuljen, pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško, zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu te članovi diplomatskog zbora.
Autor: Marijan Lipovac/Laudato Photo: hazu.hr petak, 19. svibnja 2017. u 15:46

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani održao je u petak 19. svibnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predavanje na temu Budućnost Europe – uloga Europskog parlamenta. 

U svom se predavanju opširno osvrnuo na najvažnije probleme s kojima se suočavaju Europa i sviejt, poput terorizma i izbjegličke krize, upozorivši pritom na stanje u Africi kao mogućem izvoru novih izbjegličkih valova. Radi uspješnosti projekta ujedinjenja Europe pozvao je na očuvanje identitetskih vrijednosti na kojima je ona sazdana. 

- Naš identitet je Europa, naš identitet je kršćanstvo, naš identitet je sloboda. Ponosan sam što sam kršćanin, ponosan sam što sam Europljanin - kazao je Tajani. 

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u uvodnom je govoru kazao da je današnje vrijeme prava prilika za ponovno promišljanje budućnosti Europske unije zbog Berxita i 60. godišnjice Rimskog ugovora kojim je 1957. stvorena Europska ekonomska zajednica. Istaknuo je potrebu jačanja povjerenja građana EU u njezine institucije i približavanja Unije njenim građanima, u čemu posebnu ulogu imaju parlamenti zemalja članica.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić u pozdravnom je govoru kazao da je predavanje predsjednika Europskog parlamenta u Hrvatskoj akademiji povijesni dan i za Akademiju i za Hrvatsku zbog simbolike koju taj događaj ima. 

- Akademija je osnovana prije 156 godina kao izraz težnji hrvatskog naroda za očuvanjem svog nacionalnog identiteta. Uz Hrvatski sabor Hrvatska akademija je najveća konstanta hrvatske nacije. U novijoj hrvatskoj povijesti dva su ključna događaja, osamostaljenje Hrvatske i njen ulazak u EU. Time je Hrvatska, koja je u prošlosti bila dio nekoliko višenacionalnih država, prvi put ušla u jednu asocijaciju temeljem volje svojih građana. Nakon što je dugo godina bila objekt, time je Hrvatska prvi put postala subjekt i sukreator europske poltike, što je važan iskorak kojeg često nismo svjesni. Ulazak Hrvatske u EU nije značio negaciju njene samostalnosti i suverenosti, nego afirmaciju vrijednosti koje Hrvatska ima, u gospodarstvu, kulturi, znanosti i obrazovanju, a hrvatski jezik, gotovo tisuću godina nakon Bašćanske ploče, postao je službeni jezik EU - rekao je akademik Kusić.

Podsjetio je da je Hrvatska akademija 2012. pozvala hrvatske građane da na referendumu podrže ulazak Hrvatske u EU. 

- Projekt ujedinjenja Europe, unatoč izazovima i teškoćama, je milenijski pothvat koji su mnogi značajni Europljani stoljećima željeli, a doživjela ga je upravo naša generacija. Trebamo biti ponosni na našu europsku prošlost i sadašnjost i vjerovati u europsku budućnost -  zaključio je akademik Kusić. 

Na predavanju su uz članove Hrvatske akademije bili nazočni i predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Dario Mihelin, potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministrica kulture Nina Obuljen, pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško, zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu te članovi diplomatskog zbora. 

Tijekom posjeta Hrvatskoj akademiji, Antonio Tajani susreo se i s članovima Uprave HAZU te se upisao u Akademijinu spomen-knjigu u koju se upisuju najugledniji Akademijini gosti.


 

Da biste komentirali, prijavite se.