U Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu 15. svibnja održana je treća sjednica Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije. Na sjednici je, pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, sudjelovalo četrdeset i šest članova Vijeća.
 
Nakon molitve Trećega časa, uslijedila je nadbiskupova pozdravna riječ članovima Vijeća, pri čemu se posebno osvrnuo na vijest da je papa Franjo 13. svibnja prihvatio odreknuće od službe pomoćnoga biskupa Zagrebačke nadbiskupije mons. Valentina Pozaića zbog zdravstvenih razloga.
 
Kardinal je istaknuo „da ćemo se kao mjesna Crkva prigodno zahvaliti biskupu Pozaiću za njegovo dvanaestogodišnje revno i požrtvovno služenje Crkvi zagrebačkoj, a o čemu će nadbiskupijska zajednica biti pravovremeno obaviještena". Potom je pročitan zapisnik s prethodne sjednice Prezbiterskoga vijeća koji je jednoglasno prihvaćen.
 
Uslijedio je središnji dio sjednice koji se odnosio na predstavljanje Dokumenta o formaciji svećenika „Dar svećeničkoga zvanja". Mr. Andrija Miličević, predstavljajući navedeni dokument, istaknuo je da je Kongregacija za kler, nakon više od trideset godina, odlučila objaviti ovaj Ratio fundamentalis upravo zbog toga što su u protekla tri desetljeća svijet i Crkva doživjeli znakovitu promjenu, a i zahtjevi pred kojima se danas nalaze svećenici i svećenički kandidati bitno su drugačiji.
 
Pritom je uputio i na činjenicu da se Dokument ne može i ne smije uzeti samo kao još jedan od dokumenata u nizu koji se dotiču svećeničke formacije, već da je posrijedi temeljni dokument koji donosi temeljne odredbe koje je svaka partikularna Crkva dužna primijeniti i usvojiti na svome području u svim fazama i svim oblicima formacije onih koji se pripremaju za primanje sakramenta svetoga reda. Predstavljajući temeljito svaku od osam cjelina navedenoga Dokumenta, mr. Miličević istaknuo je da je navedeni Dokument u odnosu na onaj prethodni iz 1970. godine puno detaljniji i precizniji, te je pritom i primijetio kako jedan opći dokument o formaciji pomno ulazi u detalje same formacije, vodeći brigu doista o jednom velikom području.
 
S obzirom na to, ovaj Dokument ostaje jedan izazov za sve one na koje se formacija svećenika i svećeničkih kandidata odnosi te će u tome smislu navedeni Dokument biti od velike pomoći, zaključio je mr. Miličević.
 
Nastavljajući se na predstavljeni Dokument, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško održao je izlaganje: 'Formacijski susreti za svećenike Zagrebačke nadbiskupije: stanje i perspektive'. Uputio je na formalne susrete koji postoje za svećenike u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a to su: trajna formacija svećenika zaređenih u posljednjih sedam godina, Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije, 'koronski' susreti svećenika u dekanatima Nadbiskupije, Teološko-pastoralni tjedan za svećenike, prigodna hodočašća svećenika Nadbiskupije/Metropolije te duhovne vježbe/obnove za svećenike.
 
Upućujući na neke izazove današnjega vremena, a koji su vezani uz život i službu svećenika, biskup Šaško naveo je da u sadržajima formacije svećenika 'ponajprije trebamo rabiti i vrednovati ono što postoji, da bismo lakše tražili ono što je potrebno mijenjati ili čime postojeće možemo nadopunjavati i obogaćivati'.
 
Uslijedila je plodonosna rasprava tijekom koje su se članovi Prezbiterskoga vijeća svojim promišljanjima usredotočili na pitanja vezana uz „propedeutsku" godinu za svećeničke kandidate, a koju ističe Dokument o formaciji svećenika, na potrebu duhovnoga vodstva za svećenike i svećeničke kandidate, te na potrebno njegovanje suradnje između svih institucija koje sudjeluju u intelektualno-odgojnoj formaciji svećeničkih kandidata, a to su ponajprije Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu.
 
Članovi Vijeća zaključili su da postojeće sadržaje formacije svećenika u Nadbiskupiji valja zadržati, ali i trajno usavršavati, a pojedini prijedlozi koji su izneseni, uzeti su u razmatranje glede njihove konkretizacije u budućnosti.
 
U posljednjem dijelu sjednice, mons. Zlatko Koren održao je izlaganje „Značenje pobožnosti sv. Josipu u hrvatskome narodu". Budući da se ove godine obilježava 330. obljetnica otkako je Hrvatski sabor jednoglasno izabrao svetoga Josipa za posebnoga zaštitnika Kraljevstva Hrvatske, a tim povodom je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, 19. ožujka 2017. godine proglasio Godinu svetog Josipa na području Nadbiskupije.
 
Mons. Koren uputio je na nekoliko povijesnih podataka glede štovanja sv. Josipa u Hrvatskoj, ali i nekoliko poticaja za njegovo štovanje u hrvatskome narodu. Posebno se, pritom, osvrnuo na aktualnost sv. Josipa u današnjemu vremenu 'kada nam On svojim obiteljskim autoritetom, staloženošću, ispravnim traženjem rješenja te poistovjećivanjem s čovjekom kojemu je teško, može biti nadahnuće i sigurni oslonac u svakodnevnome životu'.
 
Na završetku sjednice Prezbiterskoga vijeća, kardinal Bozanić pozvao je članove Vijeća da u svojim dekanatima zajedno s kolegama svećenicima kao i u svojim župnim zajednicama animiraju i organiziraju hodočašće tijekom Godine sv. Josipa u nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu te da u zajedništvu s čitavom nadbiskupijskom zajednicom prate svećeničke kandidate na njihovome putu svećeničke formacije, priopćeno je sa sjednice Prezbiterskog vijeća.