U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava Isusovačka služba za izbjeglice organizirala je okrugli stol o temi integracije izbjeglica u hrvatsko društvo, 10. prosinca, u Europskom domu u Zagrebu.

Okrugli stol moderirao je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice o. Tvrtko Barun, a u raspravi su sudjelovali o. Jose Ignacio, SJ, ravnatelj europskog ureda Isusovačke službe za izbjeglice u posebnom posjetu Hrvatskoj i regiji; Giuseppe DiCaro, predstavnik Ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice; Alen Bowman, veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj. Svoje iskustvo o integraciji u hrvatsko društvo s nazočnima je podijelila Iranka Donya Spanta.

O. Barun istaknuo je kako se okruglim stolom htjelo uputiti na dobre prakse u integraciji izbjeglica u hrvatsko društvo kao i da bi se čulo kakva su iskustva ostalih zemalja koje imaju duže iskustvo u toj integraciji.

- Pri tome je jako važna dobra suradnja vladinoga, nevladinog i civilnoga sektora kao i vjerskih zajednica - istaknuo je o. Barun.

- Svi imamo zajedno, svatko sa svoje strane, kvalitetne vještine, znanja i iskustva, neke principe i vrijednosti kojima možemo pridonijeti da bismo stvarali, izgrađivali održivi i učinkoviti sustav. Cilj je svima, i izbjeglicama i nama kao društvu koji pružamo tim ljudima utočište i sigurnost, da ta integracija bude što brža i učinkovitija, da te osobe koje su došle ovdje mogu primiti od nas, ali i dati od sebe ono što imaju i čime mogu zahvaliti društvu u kojem su našli sigurnost - kaže Barun.

Govoreći o aktualnoj situaciji u našoj zemlji, o. Barun podsjetio je kako je od 2006. godine, od kada postoji sustavi azila u RH, do danas sveukupno azil dobilo, ili međunarodnu zaštitu, 900 ljudi. Od tog broja njih između 200 i 300 je napustilo Hrvatsku.

- Na kraju govorimo o brojci od 600-tinjak osoba koje dugoročno trenutačno ostaju u zemlji što je relativno mali broj nasuprot predrasudama koje možda imamo - istaknuo je ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice.

O. Jose Ignacio, SJ ravnatelj europskog ureda Isusovačke službe za izbjeglice uputio je na neke najčešće poteškoće s kojima se susreću izbjeglice prilikom integracije u određena društva. Govorio je i o svome viđenju integracije izbjeglica u naše društvo.

- U smislu integracije i tržišta rada su pomoć, vaša industrija i tvrtke trebaju radnike i to je dobra prilika. Vaš jezik nije jednostavan, težak je. U mnogim slučajevima oni moraju razviti svoje vještine, educirati se pa je tim cijeli proces više izazovniji, ali rekao bih da cijeli proces nije bitno različit od ostalih europskih zemalja - rekao je o. Jose Ignatio.

Veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj Alen Bowman iznio je njihova iskustva u integraciji izbjeglica. Istaknuo je kako Kanada ima dugu povijest integracije, dodavši da kada se govori o zaštiti ljudskih prava i integraciji onda se Kanadu uvijek globalno ističe kao dobar primjer. Kao najvažnijim u procesu integracije iznio je uključenost šire zajednice kao i posebnih programa.

- U Kanadi imamo program privatnog sponzorstva u kojemu Kanađani, razne civilne i vjerske skupine, same sponzoriraju dio potreba izbjeglica. Ponekad su to obitelji, a ponekad skupine zabrinutih građana. Dovoljno je da imate pet osoba koje su spremne pomoći i možete dovesti jednu izbjeglicu. To je vrlo uspješan način jer kada izbjeglica stigne već imamo grupu za potporu koja mu želi pomoći u integraciji. To je jedna uspješna lekcija koja dobro funkcionira u Kanadi - rekao je veleposlanik Bowman.

O svojoj integraciji u hrvatsko društvo govorila je Iranka Donya Spanta koja je već nekoliko godina u Hrvatskoj. Uočavajući potrebe i poteškoće s kojima se susreću izbjeglice prilikom integracije u naše društvo, s vremenom je počela pomagati drugima. I ona ističe jezik kao prvu i najveću prepreku u integraciji izbjeglica u naše društvo. Smatra kako je vrijeme učenja jezika koje im je omogućeno prekratko i preintezivno. Upravo iz tog razloga teško pronalaze posao, a time i sredstva za samostalan život.