Don Ivan Filipović, duhovnik Zajednice Cenacolo, kao i nekoliko mladih iz Zajednice, gostovali su na tribini pod nazivom "Iz tame u svjetlo", održanoj 4. studenoga, u župi sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici. Don Ivan je u kratkim crtama predstavio Zajednicu čiji je cilj mlade ljude dovesti do Boga što nikako nije lako, jer oni u nju dolaze razočarani, ranjeni, tužni, bez ikakve želje za životom i budućnošću. Od osnutka 1983. do danas otvoreno je više od 50 kuća diljem svijeta, a noseća struktura svih zajednica su upravo ljudi koji su u njima došli pronaći pomoć.

"Život u zajednici je jednostavan, pomalo monaški. Bez medija i telefona, pa u tom smislu na neki način pod "staklenim zvonom", ali stanovnici nisu okruženi bodljikavom žicom. Zajednica živi obiteljskim životom gdje članovi mnogo rade na molitvi i međuljudskim odnosima. Zajednica je jako dobro organizirana i uvijek se zna tko što radi. Sve što je moguće, a potrebno je za život, mladići i djevojke rade i izrađuju vlastitim rukama. Rad im je jedna velika terapija, a zajednica ih dovede do toga da rad počinju doživljavati kao nešto lijepo i pozitivno, kao nešto što izgrađuje", opisao je don Ivan.

Govorio je i o obiteljskim odnosima. Naime, mnogi ljudi koji dolaze u zajednicu tražiti pomoć, dolaze iz nesređenih obiteljskih odnosa, gdje su problemi ovisnosti krenuli upravo jer su djeca povrijeđena od samih roditelja, a onda su i djeca povrijedila roditelje. "Zajednica ne radi samo na tome da se pomogne mladiću ili djevojci nego je jako svjesna da bez obitelji nema ni njihovog spasa. Kad obitelj bude obnovljena i dijete bude spašeno. Zato je jako bitno da obitelj i Zajednica postanu prijatelji, da mama i tata među sobom postanu prijatelji. Zajednica pazi i oprezna je da se obiteljski odnosi i susreti nastoje uravnotežiti u pozitivnom smjeru tako da to koristi i obitelji i djetetu", pojasnio je don Ivan.

Na temelju dvadesetogodišnjeg iskustva života i rada u Zajednici, don Ivan zaključuje da postoje dva uzroka zašto netko padne u ovisnost. Prvi je taj što čovjek bježi od boli u ovisnost koja mu "daje" neki iluzorni svijet, dok je drugi razlog naprosto užitak. "Naime, dijete je naviklo dobivati što god poželi, djetetu se nikada nije reklo "Ne!". Roditelji su kupovali djetetovu ljubav kupujući mu sve što je poželjelo, dijete je naviklo imati sve što poželi te svoj život ispunjava užicima. Takva djeca najčešće ulaze u tu zabranjenu zonu kockanja, alkohola, droge, a u posljednje vrijeme Interneta i Facebooka. Izlazak iz Zajednice je velika promjena, tako da ona nastavlja brinuti o svojim članovima, pomaže ima kod traženja posla, nastoji održati kontakt, uvijek imaju mogućnost da nastave druženje sa Zajednicom."

Dvoje mladih iz Zajednice na kraju je svjedočilo o svome putu kao i o susretu sa živim Bogom u zajednici Cenacolo, što je na sve okupljene ostavilo snažan dojam i poticaj na razmišljanje o vlastitom životu.

Izvor: IKA