Svečana akademija: O važnosti vjeronauka u školama

Svečanom akademijom u organizaciji Hrvatske biskupske konferencije u Hrvatskome narodnom kazalištu u četvrtak, 13. listopada obilježeno je 25 godina katoličkog vjeronauka u školi u Republici Hrvatskoj.
Autor: IKA/Laudato/E.D. Photo: Laudato subota, 15. listopada 2016. u 14:27

Svečanom činu nazočili su hrvatski nadbiskupi i biskupi predvođeni zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem i predsjednikom HBK zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem. Akademiji je nazočio i apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico, predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednice RH dr. Mate Granić, izaslanik predsjednika Vlade RH dr. Stjepan Bartulica, izaslanik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ivan Milanović Litre, te ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Ovom svečanom činu nazočili su i predstavnici drugih vjerskih zajednica, poglavito oni koji provode konfesionalni vjeronauk u hrvatskim zajednicama, kao i rektor HKS-a dr. Željko Tanjić, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, dekani katoličkih učilišta, poglavari i poglavarice redovničkih zajednica, predstojnici (nad)biskupskih katehetskih ureda, te vjeroučitelji.

U pozdravnom govoru predsjednik HBK nadbiskup Želimir Puljić je naglasio kako se s demokratskim promjenama 1990. vjeronauk 'vratio u školu' odakle je 1952. odlukom komunističkih vlasti bio 'protjeran i zabranjen'. Sjećamo se pozitivne klime koja je vladala u vrijeme demokratskih promjena. Crkva se našla pred izazovom kako udovoljiti vjerničkim zahtjevima i potrebama koji su stizali s brojnih strana: iz škola, bolnica, vojarni i drugih institucija koje su htjele imati svećenika duhovnika u svojoj sredini.

Posebice nije bilo lako udovoljiti potrebama brojnih škola zbog nedovoljnog broja 'kvalificiranih' vjeroučitelja. A već u to vrijeme predstavnici državnih institucija osjetili su potrebu po uzoru zemalja sličnih vjerskog, kulturnog i društvenog okružja urediti pravno u tom pogledu odnose sa Svetom Stolice. Tako su počeli pregovori koji će nakon par godina uroditi potpisom ''Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture" (19. prosinca 1996.), podsjetio je nadbiskup Puljić.

Nadalje je naglasio, kako je prigodom ratifikacije potpisanih Ugovora u Vatikanu, 9. travnja 1997., tadašnji državni tajnik kardinal Angelo Sodano pohvalio Hrvatsku zbog dobre suradnje predstavnika države Hrvatske i Svete Stolice, te istaknuo, kako se radi o prvom slučaju ratifikacije ugovora što ih je Sveta Stolica potpisala s jednom od država proizašlih iz komunističkoga iskustva.

Također je nadbiskup Puljić podsjetio i na riječi pape Ivana Pavla II. koji je tom prigodom na susretu s crkvenim i državnim izaslanstvom, između ostaloga rekao: 'Država i Crkva susreću se u čovjeku, građaninu i vjerniku. Odatle i važnost načela i pravilne suradnje i uređivanja međusobnih odnosa na korist svih građana'.

- To je ono što ovom akademijom komemoriramo s osjećajem ponosa i radosti. I dok dvadeset petogodišnje iskustvo vjeronauka u školskom programu povjeravamo ocjeni struke, želimo da njegov hod u svakodnevnom životu bude u skladu s Ustavom naše države i zakonodavstvom Katoličke Crkve. Tako će vjeronauk moći biti u službi promicanja općeg dobra i posebice u procesu oblikovanja savjesti kao glavnog čimbenika za pravilnu suradnju i međusobne odnose na korist svih građana – rekao je na kraju pozdravnoga govora nadbiskup Puljić.
 
U svom je obraćanju Ivan Milanović Litre je iznio podatke Ministarstva o polaženju vjeronauka u školama. Tako je istaknuo da je u protekloj školskoj godini vjeronauk u osnovnoj školi pohađalo 92%, a u srednjoj 80% učenika. Prema neslužbenim podacima 2319 vjeroučitelja radi u osnovnoj i srednjoj školi, od kojih je njih 160 mentori i savjetnici, ovih dana 34 vjeroučitelja biti promaknuti u zvanje mentora, a osmorica učenika dobitnici su Oskara znanja iz nastavnog predmeta vjeronauka.

Sav taj trud prati i potpomaže pet savjetnika zaposlenih u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Navedeno svjedoči o kvaliteti obrazovanja i stručnog osposobljavanja vjeroučitelja, o kvaliteti nastavnog predmeta vjeronauka, kao i o kvaliteti i suradnji na relaciji Ministarstvo-Agencija-HBK.

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u svom je obraćanju je progovorio o doprinosu vjeronauka odgojno-obrazovnom sustavu u RH.

- Pogled na plodove vlastitog napora nakon 25 godina čini nas ponosnima. Prijeđeni je put Katoličke Crkve postao je dijelom puta odgoja i obrazovanja u RH. Proteklih 25 godina nije povijest hoda samo Katoličke Crkve te našeg rada i djelovanja, nego je to povijest našeg zajedničkog hoda s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, ali i s drugim vjerskim zajednicama. Naša je radost zato tim veća što su to godine zajedničkog rasta i sazrijevanja u suodgovornosti za odgoj i obrazovanje naše djece i mladih. Odgoj i obrazovanje, osposobljavanje učenika u njihovim kompentencijama, razvijanje vlastitoga identiteta, susret i dijalog s drugima, nadilaženje različitosti, promicanje dostojanstva ljudske osobe, bilo je i jest svih ovih 25 godina zajednička odgovornost i Crkve i Države - naglasio je nadbiskup Hranić.

Podsjetio je kako je uvođenjem katoličkoga vjeronauka u javne škole Crkva htjela odgovoriti na svoje navjestiteljsko poslanje koje je primila od Isusa Krista. Nadalje je naglasio, kako konfesionalni model vjeronauka dopušta da se učenik u okviru svoga obrazovanja sučeljava i s religioznim pitanjima, da raste u spoznajama o religiji, ali da se smije istodobno i upustiti u otajstva vjere, odnosno religije.

Nadbiskup Hranić je podsjetio da je 'obrazovanje za Crkvu nasuprot tome, više od pružanja informacija i posredovanja nekog sadržaja'. Ono je, nastavio je 'više od učenika učiniti sposobnim nešto činiti, ili osposobiti ga da bude onakvim kakvim ga treba tržište rada. Crkvi je sadržaj više od priopćavanja informacija i znanje, jer sav je njezin sadržaj svoj izvor našao u Isusu Kristu'. Nadbiskup je ukazao na društvenu i ekumensku dimenziju vjeronauka.

- Vjeronauk ima društvenu dimenziju kao svoju bitnu sastavnicu. Ne treba Crkva vjeronauk u školi kao predmet da bi ondje naviještala Krista, nego i društvo treba konfesionalni vjeronauk da bi ono ostvarilo ono što jedino Bog može ostvariti u potpunosti: a to je mir i zajedništvo različitih identiteta – kazao je nadbiskup Hranić.

U programu akademije sudjelovali su Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, ''Lilium" zbor mladih župe sv. Antuna Padovanskog (Sesvetska sela), Zagrebački gitaristički kvartet, učenici Tehničke škole i Prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka, djeca iz Dječjeg vrtića ''Blažena Hosana" (Zagreb), te Joško Ševo i Enes Kišević, a program su vodili Sanja Marin i Franjo Kuhar.


 

Da biste komentirali, prijavite se.