29. CROATIA REDIVIVA ča-kaj-što, Selca na otoku Braču

Manifestaciju Croatia rediviva utemeljio je dr. Drago Štambuk 1991. godine gradeći je na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika.
Autor: Laudato/M.P. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL utorak, 06. kolovoza 2019. u 11:31

U Selcima na otoku Braču održat će se 29. svehrvatska jezično-pjesnička smotra Croatia rediviva ča-kaj-što, u organizaciji Udruge Croatia rediviva, Općine Selca i KUD-a Hrvatski sastanak.
 
Obilježavajući 76. obljetnicu paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske (9. kolovoza 1943) Croatia rediviva dogodit će se na sam kataklizmički spomendan, u petak, 9. kolovoza 2019. u 21 sat na Trgu Stjepana Radića, popularnoj selačkoj Pijaci. Izim Selaca koja su najviše stradala i pretvorena su u ruševine, spaljeno je i pet inih bračkih mjesta (Novo Selo, Gornji Humac, Pražnica, Pučišća,  Bol). Osebujno kameno mjesto s osobinama grada, usprkos herojskim naporima domoljubnog načelnika Općine Selca Ivana Štambuka da spriječi fašističko paljenje, uništena su u potpunosti i postala obilježena zauvijek. Od spomenutog čina nisu se nikada potpuno oporavila i još uvijek su gradić s brojnim ruševinama i ruševnim palačama, biserima kamenoklesarske tradicije.
 
Manifestaciju Croatia rediviva utemeljio je dr. Drago Štambuk 1991. godine gradeći  je na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika. Iz potonjeg proizlazi i već se 30-ak godina vriježi, prema utemeljiteljevom nazivu: zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što, iznimno važna za hrvatski jezik, kulturu i identitet.
 
Večer započinje pozdravnim govorom utemeljitelja Drage Štambuka i čitanjem pjesme Maslina Vladimira Nazora, te obraćanjima načelnika Općine Selca Ivana Marijančevića i visokih gostiju. Slijedi otkrivanje ploče prošlogodišnjeg oliveatusa Zvonimira Sutlovića, s osvrtom Vjekoslave Jurdane na njegovo djelo i ovjenčanikovo govorenje vlastitih stihova, te nastup pjesničkih sudionika. U pauzi vijećanja i izbora ovjenčanika – glazbeni je nastup Paule i Đele Jusića, nakon čega utemeljitelj ovjenčava maslinovim vijencem 29. omaslinjenika/cu čija će se ploča naknadno podići na Zid od poezije.
 
Nastupaju: Ivan Babić, Sanja Baković, Diana Burazer, Silvija Buvinić, Biserka Goleš Glasnović, Marijan Grakalić, Vera Grgac, Stanka Gjurić, Katarina Jakšić, Vjekoslava Jurdana, Andrijana Kos Lajtman, Zlatko Kraljić, Nikola Kristić, Stanko Krnjić, Pjero Mirić, Sanja Mošić, Livija Reškovac, Mile Stojić, Zvonimir Sutlović, Drago Štambuk, Vlasta Vrandečić Lebarić i Darija Žilić.
 
Jednog od nastupajućih pjesnika (iz svih triju hrvatskih književnih idioma: ča- kaj- što) ovjenčava se Maslinovim vijencem pa dotični/a postaje poeta oliveatus. Dvadeset i osmero dosadašnjih ovjenčanika predstavljeno je mramornim pločama na Zidu od poezije, na središnjem selačkom trgu Stjepana Radića, s uklesanim stihovima po utemeljiteljevu ili ovjenčanikovu izboru. Njih 25 predstavljeni su svojim stihovima i u pet knjiga Maslinovih vijenaca, u svakoj po pet, pod uredništvom i u izboru utemeljitelja smotre.
 
Oliveati su, redom, od 1991: Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanović, Mate Ganza, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović i Zvonimir Sutlović.
 
Smotru podržavaju Predsjednica Republike Hrvatske, Predsjednik Hrvatskoga Sabora, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

 

Da biste komentirali, prijavite se.