Krabat – Čovjek. Mit. Brend

Počasna satnija Kravat pukovnije sa svojim će vojnicima uveličati otvorenje dugoočekivane izložbe ˝Krabat - Čovjek. Mit. Brend˝ koja u nedjelju, 17. rujna otvara svoja vrata u njemačkom gradu Bautzenu.
Autor: Kora Dilić/Laudato/N.B. Photo: Kora Dilić nedjelja, 17. rujna 2017. u 09:38

Krabatov život njemački su povjesničari istražili do najsitnijih detalja, stanovnici savezne pokrajine u kojoj je živio i u kojoj se nalazi grad Bautzen, slave ga kao nacionalnog junaka.

Priče o njegovu junaštvu, uz pripisane mu nadnaravne moći, nadahnule se pisce i dodatno potakle intenziviranje legende o Krabatu koje je prisutno u cijeloj Njemačkoj, a povijesni su dokumenti razotkrili da je Krabat zapravo Janko Šajatović, žumberački uskok čije se ime pisalo, u doba različitih ortografija, na devet različitih načina.

 - Nedugo nakon Tridesetogodišnjega rata, razornoga i dugotrajnoga vjerskog sukoba, na zamolbu saskoga izbornog kneza, tijekom čije vladavine započinje spori gospodarski oporavak Saksonije, ban Petar Zrinski šalje grupu hrvatskih časnika na njegov dvor. Godina je 1658. i oni dolaze braniti granice kršćanske Europe. Među njima svojim se vojničkim sposobnostima ističe pojedinac koga knez poziva da se pridruži njegovoj osobnoj gardi te on tu ostaje do kraja života. Zbog svoga hrvatskog podrijetla dobiva ime Krabat, a knez mu daruje imanje u Gross Särchenu - tumači Nikola Albaneže, ugledni povjesničar umjetnosti i voditelj muzeoloških projekata ustanove Academia Cravatica koja već dvadeset godina djeluje s misijom promocije kravate kao simbola hrvatskoga i europskoga identiteta te istraživanja njezina povijesnoga razvoja i simboličkoga potencijala i koja je pokretač projekta Smjene straže Počasne satnije Kravat pukovnije.

- Predaja kazuje kako je Krabat kao učen i sposoban čovjek, jedan od rijetkih pismenih ljudi, organizirao isušivanje močvare, gradnju mlinova, pridonio pokretanju poljoprivrede... Čini se da je to, uz omiljenost i među plemstvom i u narodu, bilo i više nego dovoljno da postane junak čitavoga lužičkosrpskoga kraja za koga su, do recentnoga historiografskoga istraživanja povjesničara dr. Schrötera, samo pojedinci znali - bez obzira što je na to ukazivalo njegovo ime - da je bio Hrvat, Danas opravdano možemo reći: Krabat se vraća kući i na taj način ponovno, nakon više od tristo godina, povezuje dvije zemlje: Hrvatsku i Njemačku, dvije regije: Saksoniju i Žumberak, tri naroda: Hrvate, Nijemce i Lužičke Srbe - kaže Albaneže, naglašavajući da je Krabatova vrijednost za poslanje ustanove Academia Cravatica doista značajna.

Krabatovo se ime pokazuje kao još jedna, etimološka potvrda podrijetla riječi ˝kravata˝, a njegov život kao primjer pozitivnih vrijednosti koje ona simbolizira.

Izložba ˝Krabat – Čovjek. Mit. Brend˝ u Bautzenu će u Lužičko-srpskom muzeju nakon svečanog otvorenja 17. rujna biti otvorena za javnost sve do travnja 2018.

Više o aktivnostima Počasne satnije Kravat pukovnije i Academije Cravatice potražite na službenim web stranicama www.kravatpukovnija.com i www.academia-cravatica.hr

 

Da biste komentirali, prijavite se.