Božić prema julijanskom kalendaru

Danas Božić slave oni kršćani koji se u liturgiji drže julijanskog kalendara, a po tome je kalendaru 25. prosinca danas.
Autor: Laudato/E.D.H. Photo: pixabay.com ponedjeljak, 07. siječnja 2019. u 14:24

Božić označava rođenje Kristovo te je i za vjernike koji ga obilježavaju prema julijanskom kalendaru jedan od najradosniji kršćanskih blagdana. Za njega su vezani mnogi običaji koji vrijeme od nekoliko nedjelja oko Božića čine najsvečanijim periodom u cijeloj kalendarskoj godini.

Prema starim običajima, pravoslavni vjernici u ranim jutarnjim satima na Badnjak odlaze u šumu po badnjak (hrastova grana) koja se postavlja pred ulaz u dom. Na Badnjak se posti, a predvečer se u dvorištima crkva, uz molitvu, pali badnjak.

U ranim jutarnjim satima na sam Božić održava se jutarnja molitva koja se zove "jutrenje" i uz tradicionalan pozdrav "Mir Božji, Hristos se rodi".  

Svi kršćani zapravo slave Božić 25. prosinca, ali ne svi po istom kalendaru, stoga vjernici pravoslavne vjeroispovijesti koji se vode julijanskim kalendarom, Božić slave danas.

Božić po julijanskom kalendaru slave i vjernici Srpske i Ruske pravoslavne Crkve, ali isto tako katolici Ukrajinske grkokatoličke Crkve.

Papa stoga uvijek čestita Božić “katolicima i pravoslavnima” koji ga danas slave.
 

''Mir Božji – Hristos se rodi''

Gregorijanski i julijanski kalendar

Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa (1538. – 1612.) i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (1520. – 1576.), papa Grgur XIII. (1502. – 1585.) je 24. veljače 1582. objavio reformu do tada postojećeg julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema riječima teksta.

Ovaj novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje ime je dobio po papi Grguru.

Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a Julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo – godine djeljive sa 100 (sekularne godine) su obične, osim ako su djeljive sa 400 (u tom su slučaju prijestupne).

To znači da su godine 1700, 1800, 1900, 2100. itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.

Uvođenjem gregorijanskog kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tada. Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje.

Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine.

Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do dan-danas već i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na ovaj kalendar, premda neke – kao što su Ruska i Srpska – i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.

 

Da biste komentirali, prijavite se.