Svakoga dana najmanje 10.000 ljudi, na vrhuncu sezone i 20.000, posjeti Sisktinsku kapelu. Ljudi svih podneblja, jezika i kultura, vjernici svih religija i nevjernici. Sikstinska kapela obavezno je odredište tzv. kulturnog turizma.

Upravo je na današnji dan 1512. godine papa Julije II. predstavio svod na kojem je čertiri godine radio slavni talijanski umjetnik Michelangelo. Papa nikada nije mogao zamisliti da će freska od više od tisuću metara za mnoge postati nadahnuće te da će joj se diviti cijeli svijet.

Kako bi obilježio tu obljetnicu, papa Benedikt XVI. predvodit će danas molitvu Večernje u Sikstinskoj kapeli.

Zapravo, upravo je ovaj strop potpuno promijenio povijest umjetnosti u Italiji i Europi. Postao je na neki način svjetionik koji će razotkriti povijest stilova mnogih budućih umjetnika, ustvrdio je krajem 16. stoljeća Giorgio Vasari, poznat po pisanju životopisa slavnih talijanskih umjetnika.

Danas Sikstinsku kapelu godišnje posjeti pet milijuna posjetitelja, što donosi i određene probleme. Prašina, vlaga, ugljični dioksid koji ljudi izdišu, sve to postupno uništava ovo remek-djelo.

Mogli bi ograničiti broj ulazaka, što ćemo vjerojatno i učiniti ako se broj turista bude i dalje povećavao i ako ne smislimo neki drugi način. No, to ipak nećemo učiniti uskoro. Potrebno je razmotriti i na koji način napredna tehnologija  može pomoći u uklanjanju prašine i zagađenja, zatim u bržoj promjeni zraka te kontroli vlage i temperature, kažu konzervatori.

Naše vrijeme nije izrodilo novog Michelangela, ali zato imamo tehnologiju koja bi mogla sačuvati njegovo djelo kroz najduže moguće vrijeme.

Izvor: romereports