Ove godine svetkovinu Kristova Uskrsnuća iste su nedjelje proslavili katolički i pravoslavni vjernici, što je rijetko poklapanje, jer ovisi o pojavama poput kretanju nebeskih tijela i povijesnim razlozima. Sljedeći put to će se dogoditi tek 2025.

Gotovo dvije tisuće godina brojni povjesničari, teolozi i znatiželjni ljudi skloni matematici, astronomiji i nizu drugih disciplina, pokušavaju izračunati točan datum Isusova uskrsnuća.

U Evanđeoskim izvještajima nisu zapisivani datumi i godine, ali jesu godine vladanja tadašnjih careva, kraljeva i upravitelja provincija, kao i židovske blagdane koji su se ravnali prema kretanju nebeskih tijela, pa se uz puno muke može poprilično točno rekonstruirati točnosti kad je Isus točno umro i uskrsnuo.

Osoba koja se u Hrvatskoj ovom tematikom bavi jest Frane Peruzović, umirovljeni inženjer elektrotehnike i angažirani katolički laik, koji je o ovoj problematici objavio i nekoliko knjiga.

''Da bi se pravilno posložilo datume Isusova života, potrebno je poznavati i uključiti rimski kalendar, židovski kalendar, evanđeoske izvještaje, kršćansku predaju i kronološke razloge. Nije zgorega poznavati i lunarni i solarni ciklus, ali i povijesne pokušaje određivanja točnih datuma'', pojašnjava Peruzović.

Poklapanje ''pravoslavnog'' i ''katoličkog'' Uskrsa iste nedjelje kao ove godine nema pravila i ne događa se ciklički nakon određenog broja godina. Ono ovisi o gibanju Mjeseca i kretanju Sunca, a također i o prijestupnim godinama. Povijesno, judeokršćani, dakle prvi Kristovi sljedbenici koji su pripadali židovskom narodu, slavili su Uskrs na dan Pashe, dok se na Zapadu slavio u nedjelju nakon židovske Pashe. Tako je bilo do Nicejskog sabora 325. godine, kada je određeno da se Uskrs svetkuje u prvu nedjelju nakon punog mjeseca koji dolazi iza 21. ožujka. Zbog toga Uskrs najranije može biti 22. ožujka, a najkasnije 25. travnja, na blagdan sv. Marka.

''Židovska Pasha inače pada na prvi puni Mjesec prvog proljetnog mjeseca koji se naziva 'nissan' ili 'abib', i za određivanje vremena Isusova uskrsnuća važna je jer se muka, smrt i Njegovo uskrsnuće odvijalo upravo u vrijeme Pashe. Julijanski kalendar kojim se služe pravoslavne Crkve (ne sve) kasni za gregorijanskim trinaest dana, pa i julijanski 21. ožujka prema njihovu brojanju pada na gregorijanski 3. travnja, i onda računaju puni Mjesec koji se pojavi tek iza tog datuma'', ističe Frane Peruzović. 

Papa Franjo prije dvije godine predložio je pravoslavcima da se Uskrs slavi na jedinstveni dan, u drugu nedjelju u travnju, a liturgijsku godinu po julijanskom kalendaru računaju još samo Ruska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat, Koptska crkva i dio samostana na Svetoj gori, dok su grčka, rumunjska i bugarska Pravoslavna crkva prešle na novi kalendar, tzv. reformirani julijanski kalendar, po prijedlogu srpskog znanstvenika rođenog u Hrvatskoj, Milutina Milankovića (1879. – 1958.), osnivača Katedre za nebesku mehaniku Sveučilišta u Beogradu.

No, Frane Peruzović ne slaže se s ovim kompromisom.

''I ja bih kao vjernik volio da se slavi iste nedjelje, ali ne može biti druge nedjelje, nego prve nedjelje u travnju, i to ne nakon 18. travnja, a prema mojim izračunima Isus je umro u petak 3. travnja, Pasha je te godina bila 4. travnja u subotu, a uskrsnuo je u nedjelju 5. travnja 33. godine.''

Tvrdi da za tu tezu ima više razloga.

''Isus je umro za punog Mjeseca, a pun Mjesec je u petak 14. nissana bio 3. travnja 33. i 7. travnja 30. godine. Ovaj drugi datum ne može biti zbog više razloga. U rimskom kalendaru 3. travnja ima oznaku 'C' od 'comitialis', i toga dana smjelo se glasovati o zakonima ili presudama, moglo se odlučivati o smrtnoj kazni ili progonstvu. Dalje, prema židovskom kalendaru Mjesec je bio vidljiv 20. ožujka u sumraku, pa se od tada brojio prvi dan nissana, a 14. nissana bio bi u petak 3. travnja'', rekao je.

Bilo kako bilo, nama vjernicima ostaje da molimo za jedinstvo svih kršćana te da se obistini Isusova želja da svi budu jedno.