Što je masonerija i tko su masoni?

Duh masona se posebno širio protiv kršćanstva, napose protiv Katoličke crkve ali isto tako i protiv političkih institucija države.
Autor: Kathpedia(preveo P.C.)/Laudato/D.T. Photo: pixabay.com petak, 21. veljače 2020. u 09:51
Što je masonerija?
 
Masonerija ili slobodno zidarstvo je međunarodno udruženje od svojih početaka prekriveno tajnom što se tiče svojih sastavnica, kao i aktivnosti. Masonerija je po sebi jako i stalno antiklerikalna i protukatolička organizacija. I stoga ju je nekoliko puta osudilo Učiteljstvo Katoličke crkve. Znanstvenik Pietro Pirri definira masoneriju kao tajno društvo s pretenzijom da osvoji svijet i da u njemu ima inicijative. Nastala je s ciljem da pobratimi ljude svih nacija i da organizira društvo na isključivim humanitarnim i laičkim osnovama.
 
Podrijetlo masonerije
 
Podrijetlo masonerije  je u 18. stoljeću iz redova prosvjetiteljstva. Pokrenuli su je književnici s namjerom da gospodare i emancipiraju  misli na osnovama  racionalizma i laicizma. Tu su poznati književnici: Bayle, Montesquieu, Voltair i enciklopedisti Didero, Helvetius i dr. Njima  se pridružuje djelovanje tajnih društava koje  propagiraju nove  teorije vremena i šire  ih posvuda po Europi.
 
Društvo masona ili slobodnih zidara nastalo je u Engleskoj u Londonu 1717. U njega u se udružile četiri laičke organizacije kao u središnjicu. Masonerija uskoro postaje moćno međunarodno udruženje. U početku je bilo profesionalno udruženje, udruga obrtnika i zidara koji su bili povezani vezom tajnosti da se uzajamno pomažu. Oni su se sastajali u vlastitim prostorijama koje su se nazivale lože, (od lodge- lodže: obitavalište, stan). Masoni su se već 1725.razdvojili i u Francuskoj osnovali udrugu u koju se uključili aristokracija i slobodni, liberalni mislioci. 
 
Prvi veliki meštar bio je vojvoda d'Antin (1732.-1738.), drugi veliki meštar je bio Ludvik Bourbon-Conde' grof iz Clermonta, iz kraljevske obitelji. A poslije njega bio je vojvoda Orleanski,  zatim vojvoda od Chrtresa poznat kao Filip Jednakosti, jer je za vrijeme francuske revolucije odrekao se svih svojih plemićkih naslova. 
 
Godine 1744. bile su osnovane masonske lože za žene. Tako u Parizu 1760, u Dieppu 1766. U Parizu su bile masonske lože rezervirane za žene iz visokog društva. U Parizu je bila Loža Sant Antoin koju je vodila vojvodkinja Borbon iz kraljevske kuće; bila je loža Devet sestara iz 1766. A 1788. bila je ustanovljena loža na temelju Društvenog ugovora. Voditeljica je bila princeza Lambelle, prijateljica francuske kraljice Antoniette. Najveća pariška loža bila je rezervirana za aristokraciju u kojoj su bili članovi i neki svećenici. 
 
Prema mišljenju Ernesta Nysa u 1778. bilo je učlanjeno u masoneriju oko 400 svećenika, neki biskupi, opati i kanonici. Oni su ušli u tu udrugu 'in bona fide', u dobroj namjeri. Oni su smatrali da se radi o udruzi u kojoj su bili važni susreti i filantropski i rekreativni ciljevi. Malo je njih znalo da  su masoni od početka udruga s protucrkvenim ciljevima. Tako je bio mason i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec.
 
Među francuskim književnicima koji su propagirali prosvjetiteljstvo i racionalizma bili su masoni. Tako su poznati Diderot, Voltaire, Helvetius, Laland. U Pruskoj je bio mason kralj Fridrich II, u Austriji Franjo Josip II, koji je ukinuo red pavlina, u Italiji Bernard Tanucci, u Portugalu Sebastijan Pombal, moćni ministar portugalske monarhije koji je se deklarirao kao protukatolik. Bilo je to za ukazanja Gospe u Fatimi 1917. godine. 
 
Ciljevi masona
 
Kao prvi cilj je bio usavršavanje ljudsko i individualno svakog pojedinca prema prirodi i štovanje Velikog arhitekta kozmosa. Njihov simbol je uzet iz zidarskog obrta:  šestar i vinkl, kutomjer. Nadalje cilj masona je  oslobađanje čovjeka od praznovjerja (katoličke vjere) i bilo kakvog ropstva. Članovi lože su se svi osjećali slobodni i jednaki i nazivali su se braća i sestre.
 
Pater Larudan pisao je u korist masona i govorio o slobodi, bratstvu i jednakosti. A ti su slogani postali slogani francuske revolucije. Masonerija u Francuskoj je pripremala francusku revoluciju koja je buknula 1789. godine. Ona je poubijala na giljotini desetke tisuća svećenika, redovnica i redovnika, biskupa, i na stotine tisuća katolika, spominjemo ovdje 173.000 katolika samo u pokrajini Vandej.  
 
Masonerija i vlast
 
Masoni nisu odobravala nijednu vlast osim one koju su oni postavili. Duh masona se posebno širio protiv kršćanstva, napose protiv Katoličke crkve ali isto tako i protiv političkih institucija države. Jedan od ciljeva masona je predstaviti Katoličku crkvu u lošem svjetlu kako bi oni imali veći utjecaj na narod. Drugi je cilj bio zamijeniti političke lider i postaviti svoje lidere masone. Osnova masona je bila prirodna religija, deizam. U filozofiji su slijedili racionalizam. 
 
U politici je bilo unutarnjih razlika: neki su masoni bili vezani uz visoko društvo i po tome su bili konzervativniji, a drugi su bili za prvotno društvo, to jest za društvo osnovnih sloboda i dobrote u kojem su živjeli ljudi prije nego što se pojavile ambicije i egoizam. Oni su htjeli osnovati prinčeve i svećenike, dakle one, koji nisu držali do socijalnih razlika, koji nisu imali ljubav prema domovini  i sklonost prema  privilegijima. Masoni su dakle zastupali kozmopolitizam i internacionalizam. Iz njihovog okrilja je nastao i komunizam.
 
Sadašnje stanje
 
Masoni su i danas jako aktivni kako u Italiji, tako u cijeloj Europi. U Republici Hrvatskoj masoni imaju Veliku ložu od orijenta i manje udruge: Rotary i Lions klubove koji u ime humanitarne pomoći vrbuje naivne katolike pa čak i Caritas.
 
Masonerija i Učiteljstvo Katoličke crkve
 
Pape kao voditelji Katoličke crkve na samom početku masonerije osudili su udrugu masona. To je učinio papa Benedikt XIV 18. 3. 1751 u okružnici: 'Providas Romanorum'. A njega su slijedili sve pape  18.,  19. i 20. stoljeća. 
 
Papa Klement XII.  prvi je papa koji je 28. travnja 1738. osudio masoneriju izopćenjem iz Katoličke crkve u enciklici 'In eminenti apostolatus' (U vrsnom apostolatu).  
  
Kardinal Ratzinger je 1983. kao prefekt Kongregacije za nauk vjere napisao: 'I dalje ostaje negativan sud Katoličke crkve glede masonskih udruga. Načela masona su nespojiva s naukom Katoličke crkve. I zato upisivanje u masoneriju i dalje je zabranjeno. Vjernici koji pripadaju masonskim udrugama žive u stanju teškog grijeha i ne mogu pristupati svetoj pričesti.'
 
 
Da biste komentirali, prijavite se.