IZDVOJENO

05.03.2024., 20:10
Otac Ante Antić – hrvatski padre Pio
55 min
05.03.2024., 20:10

Sve više štovatelja oca Ante Antića ovog svećenika naziva hrvatskim padre Piom. Otac Ante preminuo je 1965. godine na glasu svetosti. Mnogi ga nazivaju i dobrim ocem Antom, a postao je prepoznatljiv po osjetljivosti za potrebite i pronicanju duša onih koji su mu se ispovijedali ili od njega tražili duhovni savjet. Čak je i padre Pio hodočasnike iz Hrvatske upućivao k njemu na ispovijed. Papa Franjo odobrio je dekret o njegovim herojskim krjepostima 2015. godine. O tome tko je bio o. Ante Antić i kako glas o njegovoj svetosti širi Humanitarna udruga ''Fra Ante Antić'', govore njezini predstavnici: Stjepan Kelčić i Božo Vuleta.

Repriza:
Dan nakon emitiranja u 14:10 i 05:30
Fotogalerija
30.10.2017. 21:00

Sveti se Otac u svojem razmišljanju usredotočio na odlomak iz Evanđelja po Mateju u kojem slušamo kako jedan zakonoznanac želi iskušati Isusa pitanjem: ''Učitelju, koja je zapovijed najveća u Zakonu?“ A Gospodin mu je na to odgovorio: ''Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom

28.10.2017. 20:36

Dom za starije osobe Maksimir organizirao je tradicionalnu manifestaciju Jesenska svečanost pod nazivom 'večeras sam netko drugi'. Na ovom događaju korisnici različitih domova natjecali su se u imitiranju neke poznate osobe.

 

 

 

27.10.2017. 20:54

Ove se godine navršava 800 godina od križarskog pohoda ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. u Svetu Zemlju. Nakon dugih priprema i još dužeg odgađanja izvršavanja križarskog zavjeta koji je na njega prenio njegov otac, Bela III., Andrija je u kolovozu 1217.

27.10.2017. 20:57

Dvoknižje „Dokumenti iz iseljeništva: Hrvatske žene i majke u borbi za slobodnu Hrvatsku, Bedem ljubavi – Toronto“ predstavljeno je u dvorani Vijenac, Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

27.10.2017. 20:50

Prisutnim novinarima obratili su se rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i vlč.

26.10.2017. 21:05

Iz generacije u generaciju španjolski umjetnici izrađivali su skulpture od obojanog drva, te su one zahvaljujući, prije svega, sjaju koji je ta vrsta skulpture postigla tijekom baroka, postale jedan od stupova kulturne baštine te zemlje.