08.02.2021., 20:00
Nadbiskup Stepinac u dokumentima Gestapa i OZNE
55 min
08.02.2021., 20:00

U večerašnjoj emisiji, uoči proslave Stepinčeva koje se svake godine održava 10. veljače, voditelj Davor Trbušić razgovarao je s doc. dr. sc. Gordanom Akrapom o tome što je o zagrebačkom nadbiskupu zabilježeno u dokumentima nacističkog Gestapa i komunističke OZNE.

Na samom početku gost je istaknuo kako Stepinac nije bio po volji ni nacističke ni komunističke vlasti. To je bitno znati jer daje temelj za shvaćanje Stepinca u odnosu prema tadašnjim vlastima.

– Oni su ga htjeli prikazati kao suradnika režima i kao onoga koji nije radio ono što je trebao raditi po mišljenju partije. No, nisu samo totalitarni sistemi bili protiv Stepinca. Ni kralj Karađorđević nije bio njegov ljubitelj jer je kardinal Stepinac cijeli svoj život pokazivao načelo 'caru carevo, Bogu Božje' – kazao je Akrap.

Opovrgnuo je one povjesničare koji danas žele prikazati da je Stepinac podržavao osnivanje Nezavisne Države Hrvatske, iznijevši neke povijesne činjenice, ali i opasnost manipulacije.

– Ono što je bitno u kontekstu dezinformacija jest da vi jednu točnu rečenicu možete izvaditi iz postojećeg konteksta i staviti u drugi kontekst gdje onda dobiva potpuno drugo značenje. To se, nažalost, događa i sa slučajem Alojzija Stepinca, međutim postoje oni koji te rečenice ipak stavljaju u ispravan kontekst i daju im pravo značenje – pojasnio je Akrap.

Dodao je kako je ustaška vlast očekivala da će hrvatski biskupi tražiti od Vatikana da prizna NDH, ali taj zahtjev nikad nije došao. Nadalje, Pavelić je zamjerao Stepincu što se isticao u svojim zalaganjima za sve koji su trebali pomoć, posebno Židove.

– Stepinac nije bio jedini kojemu je ustaška i nacistička vlast prijetila. I drugi su svećenici govorili protiv tih režima, ali je Stepinac bio istaknut zbog svog položaja. On je stajao u obranu svih ljudi onako kako je Crkva naučavala – tvrdi Akrap.

Naglasio je kako je komunistički režim dugo planirao uhićenje nadbiskupa Stepinca. Za vrijeme prvog uhićenja, Josip Broz Tito pozvao je hrvatske biskupe na razgovor i ponudio im je da se Crkva u Hrvata odvoji od Vatikana i postane više nacionalna.

– Taj je sastanak bio neuspješan jer se ni drugi biskupi nisu htjeli odvojiti od Vatikana. Nakon toga Tito je  naredio da se Stepinac pusti te je pokušao razgovarati s njim. Međutim, Stepinac je odlučno odgovorio Titu da ne će dopustiti odvajanje od Vatikana – kazao je.

Na kraju se osvrnuo na boravak Stepinca u Lepoglavi i u Krašiću, negirajući da je kardinal imao neke povlastice ili poseban status od strane komunističke vlasti.

– Jednom kad se otkriju sve činjenice o Stepincu, smatram da ćemo vidjeti kako je bio veći svetac nego što smo mi mislili – zaključio je Akrap.

Repriza: idući dan u 14:00
29.09.2018. 20:20

Iskra Milosrđa, međunarodna molitvena inicijativa u čast Božjega milosrđa, okupila je vjernike ispred zagrebačke katedrale.

28.09.2018. 20:15

Franjevački samostan u Dubravi domaćin je 34. redovničkih dana koji se održavaju u Zagrebu. 'Trajna formacija' izraz je koji se dosta puta mogao čuti na prvom redovničkom danu.

 

27.09.2018. 20:05

U sklopu prvog međunarodnog znanstvenog skupa 'Hrvatski prijevodi Biblije – jezikoslovni i kulturni pristup' obilježena je 50. obljetnica Zagrebačke Biblije u organizaciji Kršćanske sadašnjosti iz Zagreba.

27.09.2018. 20:10

Panonski institut iz malog mjesta Pinkovac u austrijskom Gradišću u Hrvatskoj matici iseljenika proslavio je srebrni jubilej. Institut je poznat po višejezičnom godišnjaku, Panonskom ljetopisu čije je jubilarno 25. izdanje predstavljeno u prigodi Dana europskih jezika.

 

25.09.2018. 20:03

Hodočasnici zagrebačke župe svetog Marka Križevčanina, pod duhovnim vodstvom vlč. Pavlja Crnjca posjetili su stratiša i logore ubijenih Hrvata s područja Korduna i Banovine 1945. godine nakon što su dovedeni iz Bleiburga.

25.09.2018. 20:07

Caritasov dom 'Sveta Ana' obuhvaća skrb o majkama, ženama i djeci - žrtvama obiteljskog nasilja, rad s počiniteljima nasilja a sve u duhu poštivanja dostojanstva ljudske osobe, ljudskih prava, jednakosti i inkluzije u društvenu sredinu.