08.02.2021., 20:00
Nadbiskup Stepinac u dokumentima Gestapa i OZNE
55 min
08.02.2021., 20:00

U večerašnjoj emisiji, uoči proslave Stepinčeva koje se svake godine održava 10. veljače, voditelj Davor Trbušić razgovarao je s doc. dr. sc. Gordanom Akrapom o tome što je o zagrebačkom nadbiskupu zabilježeno u dokumentima nacističkog Gestapa i komunističke OZNE.

Na samom početku gost je istaknuo kako Stepinac nije bio po volji ni nacističke ni komunističke vlasti. To je bitno znati jer daje temelj za shvaćanje Stepinca u odnosu prema tadašnjim vlastima.

– Oni su ga htjeli prikazati kao suradnika režima i kao onoga koji nije radio ono što je trebao raditi po mišljenju partije. No, nisu samo totalitarni sistemi bili protiv Stepinca. Ni kralj Karađorđević nije bio njegov ljubitelj jer je kardinal Stepinac cijeli svoj život pokazivao načelo 'caru carevo, Bogu Božje' – kazao je Akrap.

Opovrgnuo je one povjesničare koji danas žele prikazati da je Stepinac podržavao osnivanje Nezavisne Države Hrvatske, iznijevši neke povijesne činjenice, ali i opasnost manipulacije.

– Ono što je bitno u kontekstu dezinformacija jest da vi jednu točnu rečenicu možete izvaditi iz postojećeg konteksta i staviti u drugi kontekst gdje onda dobiva potpuno drugo značenje. To se, nažalost, događa i sa slučajem Alojzija Stepinca, međutim postoje oni koji te rečenice ipak stavljaju u ispravan kontekst i daju im pravo značenje – pojasnio je Akrap.

Dodao je kako je ustaška vlast očekivala da će hrvatski biskupi tražiti od Vatikana da prizna NDH, ali taj zahtjev nikad nije došao. Nadalje, Pavelić je zamjerao Stepincu što se isticao u svojim zalaganjima za sve koji su trebali pomoć, posebno Židove.

– Stepinac nije bio jedini kojemu je ustaška i nacistička vlast prijetila. I drugi su svećenici govorili protiv tih režima, ali je Stepinac bio istaknut zbog svog položaja. On je stajao u obranu svih ljudi onako kako je Crkva naučavala – tvrdi Akrap.

Naglasio je kako je komunistički režim dugo planirao uhićenje nadbiskupa Stepinca. Za vrijeme prvog uhićenja, Josip Broz Tito pozvao je hrvatske biskupe na razgovor i ponudio im je da se Crkva u Hrvata odvoji od Vatikana i postane više nacionalna.

– Taj je sastanak bio neuspješan jer se ni drugi biskupi nisu htjeli odvojiti od Vatikana. Nakon toga Tito je  naredio da se Stepinac pusti te je pokušao razgovarati s njim. Međutim, Stepinac je odlučno odgovorio Titu da ne će dopustiti odvajanje od Vatikana – kazao je.

Na kraju se osvrnuo na boravak Stepinca u Lepoglavi i u Krašiću, negirajući da je kardinal imao neke povlastice ili poseban status od strane komunističke vlasti.

– Jednom kad se otkriju sve činjenice o Stepincu, smatram da ćemo vidjeti kako je bio veći svetac nego što smo mi mislili – zaključio je Akrap.

Repriza: idući dan u 14:00
13.12.2017. 19:23

Dvadeset godina Vojnog ordinarijata u Hrvatskoj obilježeno je svečanim euharistijskim slavljem koje je u zagrebačkoj prvostolnici na blagdan Sv.Lucije predslavio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan.

12.12.2017. 21:09

Hrvatski Caritas održao je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljene humanitarne akcije 'Nedjelja Caritasa' i 'Za 1000 radosti' koja ove godine nosi geslo 'Daruj i obraduj'. Ravnatelj Caritasa, mons.

12.12.2017. 21:05

U četvrtak, 7. prosinca 2017. godine, u velikoj dvorani Nadbiskupskoga sjemeništa započeo je dvodnevni glazbeni projekt kojeg je organizirao Ured za Pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije na čelu sa povjerenikom dr.sc.

12.12.2017. 21:06

Biskupijska zaklada "Fra Bonifacije Ivan Pavletić" i ove godine dodijelila je, na tradicionalnom susretu stipendista i prijatelja, 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima s područja Sisačke biskupije.

12.12.2017. 21:08

Hrvati pod KOS-ovim krilom: završni račun Haaškog suda - ime je knjige predstavljene u prepunoj dvorani. Knjigu je napisala novinarka i publicistkinja Višnja Starešina koja je punih 20 godina pratila rad međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.

11.12.2017. 19:46

U prepunoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski održana je komemoracija za generala Slobodana Praljka koju je organizirao Hrvatski generalski zbor. Prije početka same komemoracije u Lisinski su počeli pristizati ljudi kako bi se upisali u knjigu žalosti.