24.07.2026., 20:50
Svetkovina sv. Šarbela Makhlufa
55 min
24.07.2026., 20:50

Crkva u ovom tjednu slavi jednog od najvećih mistika svih vremena – maronitskog svećenika i redovnika pustinjaka iz Libanona – sv. Šarbela Makhlufa. Njegov asketski život, praćen nadnaravnim fenomenima poput levitacije, privlačio je mnoge hodočasnike koji su mu za života dolazili u posjet po savjet, molitvu i blagoslov.

Širu pozornost javnosti ovaj svetac počinje privlačiti nakon svoje smrti na Badnjak 1898. godine. Iz njegova groba počela se širiti sjajna svjetlost, a iz njegova neraspadljivog tijela tekla je miomirisna tekućina. Papa Pavao VI. proglasio ga je blaženim 1965. godine, a 1977. i svetim, kao prvoga maronitskog svetca.

Repriza: idući dan u 14:00
08.04.2024. 20:10

Prvi put organizira se zajedničko hodočašće Hrvata izvan domovine u Međugorje. Inicijatori ovog hodočašća su Ivan Martić i Anđelka Knezović Svetec, koji gostuju u emisiji.

08.04.2024. 20:10

Obilježena je 50. obljetnica postojanja i djelovanja Hrvatskoga mariološkog instituta koji djeluje u sklopu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Euharistijsko slavlje u crkvi sv.

08.04.2024. 20:10

Nedjelja Božjeg milosrđa proslavljena je u župi Marije Majke Crkve na zagrebačkoj Trnovčici. Kao pripravu, župljani su se, predvođeni Zajednicom Milosrdnog Isusa, okupljali svaki dan u 15 sati na devetnici Božjemu milosrđu i Misi koju su predslavili svećenici gosti.

06.04.2024. 20:10

U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz druga srodna visoka učilišta, održan je 46. Međunarodni simpozij profesora filozofije i teologije.

06.04.2024. 20:10

Slavljenje, nagovor i molitva dio su bogatog duhovnog programa godišnjeg susreta Katoličke karizmatske obnove u Duhu Svetom Hrvatske te Bosne i Hercegovine, koji se održava u Mostaru.

05.04.2024. 20:10

U emisiji će se predstaviti Župa Snježne Gospe u Harkanovcima. Samostalnom župom postala je 1936., a tamošnja župna crkva, čija je gradnja započela krajem 18. stoljeća, posebno plijeni pažnju zbog svojih zidnih oslika koje je izradio akademski slikar Karlo Macek.