Predavanje na temu “Hrvatska – crtice o stanju i perspektivama” održao je prof. dr. sc. Gordan Črpić.

Susret je započeo molitvom za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, a na početku sve okupljene pozdravio je biskup Košić predstavivši predavača, prorektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta i bivšeg tajnika Komisije HBK „Justitia et pax“.   

U svom izlaganju Črpić je dao analizu hrvatskog društva 20. stoljeća kroz prizmu dva sociologa i analitičara Ive Rogića i Željka Mardešića istaknuvši kako su oni u svojim radovima ponajbolje secirali društvene promjene, a koje su ponegdje i nakon punog stoljeća još uvijek vidljive.

- Mardešić u svom radu govori o tri svjetonazorska kruga koja se formiraju početkom dvadesetog stoljeća. To je katolički krug vezan uz biskupa Mahniča, liberalni krug vezan uz publicista Milana Marjanovića i komunistički krug koji je vezan uz Drugi kongres komunističke partije Jugoslavije, a nije imao značajnijeg predstavnika. Ono što je bilo karakteristično za biskupa Mahniča, je da se borio protiv liberalizma jer je u Beču vidio kakva je to pošast. Iz liberalnog kruga pak dolaze Jutarnji list i Obzor te se rađa cijela jedna linija koja drži da bi društvo bilo slobodno jedino ako se oslobodi katolika. Ovaj treći krug koji je bio komunistički, bio je intelektualno najslabiji i nije imao nikakvih jasnih linija. Uzimali su boljševičku struju te ona i pobjeđuje na tom kongresu 1919. godine u Vukovaru. Taj krug ima ideju da treba sve pomesti i eliminirati sve neprijatelje, a što se na kraju i dogodilo. Kod njih se sve svodilo na kadrovsku politiku, kontrolu društva i uspostave totalne kontrole nad svime. Na početku 20. stoljeća, posebno nakon ulaska u Jugoslaviju imamo sraz ta tri kruga koji se međusobno ne čuju i negiraju. Nakon 1945. i dolaska na vlast komunista liberali su nestali s političke scene, a znamo da katolički krug iako nije bilo na političkoj sceni, nije nestao s one društvene - rekao je Črpić.

Govoreći o analizi društva Ive Rogića predavač je istaknuo kao on daje upravo najširi okvir za razumijevanje ovih modernizacijskih procesa hrvatskog društva.

- Dakle, Rogić nam daje svojevrstan ključ za razumijevanje samih procesa modernizacije u Hrvatskoj. Ne samo njegovih učinaka. Rogić luči tri hrvatske modernizacije, ili barem tri njezina pokušaja. Prva je ograničena na razdoblje od 1868. do 1945., druga od 1945. do 1990., a treća započinje s 1991. godinom. Prema njemu, hrvatsku modernizaciju u prvom razdoblju u bitnome određuje paradoks dvostruke periferije i manjak državne samostalnosti. Nakon 1990. godine se stvaraju uvjeti za treću hrvatsku modernizaciju, a kako bi ona  postala građansko društvo u kojem dobre životne prakse dobivaju pravo javnosti. Ono što je cijelo vrijeme opterećenje Hrvatske jesu struje koje Mardešešić naziva protu društvom unutar države te opunomoćenici svjetskih carstva. Ti opunomoćenici su takozvani civilni sektor s 'reinterjerskim' pobudama, ne da bi razvili građansko društvo već da importiraju interese izvana u naše društvo. Protudruštvom, naziva konkretno srpsku manjinu u Hrvatskoj, element koji neprestano pokušava uspostaviti svoje carstvo na ovom području - rekao je Črpić.

U nastavku se osvrnuo na to gdje je naše društvo danas i koja mu je perspektiva.
- Biološki izumiremo, stopa fertiliteta nam je 1,3; a kada bi se stopa fertiliteta u Hrvatskoj povećala za 100%, što je u razini znanstvene fantastike, trebalo bi nam 50 godina da se stabilizira naša populacija. Svijest o tome još nažalost nije zaživjela u našim glavama jer su to spori procesi koji matematički dolaze. Svake godine mi upisujemo 2000 djece manje u osnovne škole, ali mi to još uvijek nekako ne vidimo što nas stiže. Identitetski mi još živimo pod stigmom. Pogledajmo samo što se događa oko Jasenovca, a posebno sa Stepincem. Upravo je kod njega posebno izražen model pri kojem se optužuje žrtvu s onime što se nad njom čini, tako se je negira te fizički i moralno eliminira. Ekonomski, Hrvatska se oslanja na jednu vrlo krhku granu, a to je turizam. Dovoljna je havarija tankera u zatvorenom Jadranskom moru i više nema turizma slijedećih nekoliko desetljeća. Kulturno kod nas prevladava dominacija kiča, koja je prisutna i koja je u korelaciji s Hrvatskom bez hrvatskih elita. Mi uglavnom uvozimo, prerađujemo i oponašamo i nedostaje nam u kulturi snage izvornosti - poručio je profesor Črpić.

Na kraju predavač je dao i nekoliko ideja kako se maknuti iz ove situacije.
- Mi trebamo problematizirati antropološko-teološki diskurs i stavljati u fokus pitanje: što je čovjek? U odgovoru na to pitanje leži odgovor kako razumijete čovjeka, ali i pitanje pobačaja, što čovjek jest, a kada nije. Bitno za razvoj hrvatskoj društva je i razvijati hrvatsku elitu. Hrvatsko katoličko sveučilište, s kojeg dolazim, jedan je korak u tom smjeru. Od iduće godine krećemo i s doktorskim studijima, da bismo školovali, odgajali i njegovali elitu koja nije protuhrvatska - istaknuo je između ostalog Črpić.

U drugom dijelu susreta, biskup Košić predstavio je nove svećenike u biskupiji te pozdravio novog generalnog vikara mons. Marka Cvitkušića i novog kancelara mr. Janka Lulića. Biskup je i izvijestio o nadolazećim događajima, prije svega podsjetivši kako je nova pastoralna godina posvećena bl. Alojziju Stepincu. Biskup je istaknuo i kako će se 30. rujna održati 2. hodočašće vjernika Biskupije u Svetište Majke naših stradanja u Gori, 14. listopada održat će se Dan obitelji u katedrali, a 28. listopada bit će 2. hodočašće vjernika biskupije Majci milosrđa u Kloštar Ivanić.
Na kraju, planove i programe svojih aktivnosti u budućem razdoblju predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih ureda.