Kardinal Bozanić: Budući naraštaji će moći prorokovati ako stariji budu znali dijelili nadu
'Proročka dimenzija kršćanina u životu Crkve i društva' tema je 59. teološko-pastoralnog tjedna koji je započeo u utorak 22. siječnja, a održava se do četvrtka 24. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu.
Govoreći na ovogodišnjem otvorenju 59. teološko-pastoralnog tjedna, koji organizira Katoličko-bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako se ove godine slavi 25. obljetnica posjeta svetog pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj te 350 godina djelovanja Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kardinal Bozanić naglasio je kako je Crkva utemeljena u Kristu te svoju proročku dimenziju dobiva silaskom Duha Svetoga koji ostaje s nama do svršetka svijeta.
- U okviru naše teme, nastavit ću s mislima pape Franje. Papa Franjo pred nas stavlja konkretan zadatak, a to zahtjeva da budemo ponizni te da ne postoji logika samoočuvanja i samoopstojnosti. Papa često naglašava da će budući naraštaji prorokovati i imati vizije ako stariji budu znali dijeliti nadu, poručio je kardinal Bozanić.
Napomenuo je kako je upravo blaženi kardinal Alojzije Stepinac znak hrvatske nade budući da je upravo nada središnja poruka njegovog života.
Osvrnuvši se na ovogodišnju temu 59. teološko-pastoralnog tjedna ''Proročka dimenzija kršćanina u životu Crkve i društva“ vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić naglasio je kako je spoznaja prvi korak, ali i da ništa od toga neće biti ako se ne spusti u srce.
- Živeći svoj kršćanski identitet, vjernik je prorok jer ukazuje na hod prema vječnosti, poručio je kardinal Puljić.
Naglasio je kako je proroštvo svećenika svjedočenje i ugrađivanje nade koja je utemeljena na uskrslom Kristu.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppe Pinto prenio je okupljenima pozdrav i blagoslov pape Franje.
- Ovogodišnja tema ‘Proročka dimenzija kršćanina u životu Crkve i društva’ podsjeća na sliku proroka. Proročanstvo je poseban oblik objave koji ujedinjuje riječ i znak te tako omogućuje promatranje objavljenog sadržaja. Ovom definicijom koja se nalazi u rječniku pokušava se rasvijetliti sadržaj Svetog pisma nadvladavajući zajedničku zamisao koju karakterizira ako je najava budućnosti. Umjesto toga radi se o objavi preko osobe, Proroci našeg vremena nazivali su tako te svećenike. O tim je ličnostima kardinal Gualtiero Bassetti rekao da je njihovo nasljeđe živo i aktualno te svjetlo za naše dane, istaknuo je apostolski nuncij mons. Pinto.
Tako je mons. Pinto spomenuo primjer blaženog kardinala Alojzija Stepinca kao uzor jakosti u hrvatskom narodu.
Prigodnim riječima obratili su se i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimir Neidhardt, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Dekan fra Cifrak je otvarajući ovogodišnji teološko-pastoralni tjedan podsjetio na riječi pape Franje koje je izrekao 17. travnja 2018. u kapeli Doma svete Marte te se dotaknuo potrebe proroka u Crkvi. Naglasio je kako su proroci Isusovi učenici progonjeni kroz povijest iako su mirotvorci.
- Na Petrovo 1997. je kardinal Kuharić, koji se rodio prije 100 godina, ovako rekao ređenicama: ‘Danas kad smo u demokraciji, u slobodi, kad Crkva ima otvorene široke prostore svoga djelovanja, ne bih vam mogao obećati da vas šaljem u krvavu kupelj, ali mogu vam obećati tešku borbu. Ni u totalitarizmu niti demokraciji Isus Krist ne prestaje biti znak osporavan, ne prestaje biti progonjen. U ateističkom totalitarizmu bio je zajedno sa svojom Crkvom krvavo progonjen, ali u demokraciji će Crkva biti podmuklo progonjena. S raznih bi strana razni optužitelji htjeli bi Crkvu zarobiti u svoje interese, optužbe i sudove.’ Je li bio prorok?, poručio je dekan fra Cifrak.
Potom su krenula predavanja na 59. teološko-pastoralnom tjednu koje će se održati do četvrtka, 24. siječnja.