Sjećanje na žrtve Škabrnje
Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje masovne grobnice i okupljanjem izaslanstava u Škabrnji je počelo obilježavanje godišnjice stradanja toga ravnokotarskog mjesta. Zadarski nadbiskup Želimir Puljić je na misi u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije rekao da su Vukovar i Škabrnja simbol našeg stradanja i bolni podsjetnik žrtava koje su pale za samostalnost Hrvatske, ali da nam sada valja gledati u budućnost.
Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje masovne grobnice i okupljanjem izaslanstava u Škabrnji je počelo obilježavanje godišnjice stradanja toga ravnokotarskog mjesta. Nakon polaganja vijenaca ministar obrane RH Ante Kotromanović izjavio je da smo na primjeru generala Gotovine i Markača vidjeli da je pravda spora, ali dostižna te kako se nada da će zločinci i nalogodavci zločina u Škabrnji biti osuđeni.
Na središnjoj komemorativnoj svečanosti u Škabrnji na Trgu Franje Tuđmana, ministar obrane je podsjetivši na zločin u tom mjestu 18. studenoga 1991., rekao kako su u tom mjestu goloruki išli na tenkove, no da je na sreću u Zborno područje Split došao Ante Gotovina te nije dugo trebalo čekati na "Maselnicu" i "Oluju". Kako je ponovio ministar Kotromanović, od Gotovine nikad nismo dobili zapovjed - uništi, sruši ili zapali te je u vezi s haškom presudom rekao da je pravda spora, ali dostižna.
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić je na misi u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije rekao da su Vukovar i Škabrnja simbol našeg stradanja i bolni podsjetnik žrtava koje su pale za samostalnost Hrvatske, ali da nam sada valja gledati u budućnost. Dodao je da je Škabrnja danas trajno povezana s Vukovarom. Vukovar i Škabrnja nisu izdržali, ali izdržala je Hrvatska, zahvaljujući njezinim braniteljima i potpomognuta molitvom njezinih građana, istaknuo je Puljić. Sada nam valja gledati u budućnost, a to nam je poručio i naš sumještanin general Ante Gotovina, rekao je nadbiskup Puljić.
Nakon mise, sudionici sjećanja na škabrnjske žrtve srpske agresije iz 1991. u koloni sjećanja otišli su na mjesnom groblju gdje su položili vijence.
Nakon topničkog napada 17. studenog 1991. JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u selo te uništile kuće, gospodarske objekte, crkvu. Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Tijekom višegodišnje okupacije pa do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.
Izvor. HRT