Ova obljetnica značajna je ne samo za grad Sisak već i za ukupnu kulturu Hrvatske. Praizvedba predstave održana je u Velikom Kaptolu, današnjem sjedištu Biskupije, 2. listopada 1839. godine. "Juran i Sofija" prva je drama izvedena na hrvatskom jeziku štokavskog narječja u Hrvatskoj, a izveli su je sisački glumci – amateri, pa se taj datum ujedno bilježi kao početak hrvatskog glumišta.

U realizaciji predstave i ovog puta sudjeluje Amatersko kazalište Doma kulture Sisak, koje uz profesionalni kazališni izričaj cijeli niz godina na ovim prostorima njeguje amatersko kazalište.

Povijesna pozadina drame "Juran i Sofija" je pobjeda nad Turcima kod Siska 1593., a u središtu priče je opraštanje Sofije od Jurana. Režiju programa ovogodišnje obljetnice potpisuje redatelj Doma kulture i voditelj Amaterskog kazališta Sisak, Silvije Vadla.

„Ovom povijesnom čestitkom povezujemo duhovnu kulturu i naslijeđe i umjetnički optimizam i to kroz tri poveznice putujući kroz povijest do sadašnjosti, a to su bitka kod Siska, predstava Juran i Sofija i današnja povijesna čestitka 2014. godine“, istaknula je gospođa Ivanković Pelikan i iskazala radost i zadovoljstvo zbog realizacije ovog događaja.

Ravnateljica Dijecenzanskog muzeja Biskupije gđa Spomenka Jurić podsjetila je na povijesne okolnosti Siska 1839. godine, u kojima je izvedena predstava i važnosti te kulturne akcije za cijelu Hrvatsku. Jurić je ukazala i kako je u toj predstavi glumio i poznati sisački gradonačelnik Franjo Lovrić, te da je na predstavi bilo 400 gledatelja.

"Iznimno smo ponosni na taj događaj i zato je Biskupija, koja je danas smještena u prostoru u kojem se održala ova predstava, pozvala Dom kulture kako bi zajednički napravili čestitku u prigodi ovog događaja, za sve Siščane, Juranu i Sofiji, i cijeloj Hrvatskoj."

Redatelj programa obilježavanja g. Silvije Vadla istaknuo je kako se razmišljajući o samoj drami došlo do zaključka kako bi sama inscenacija kompletne predstave bila nešto kao muzejski primjerak iste, te se pronašao način kako se interesantno poigrati s nekom vrstom izložbene predstave.

„S njom ćemo od samog ulaska u ovaj prostor čarobno dočarati pokrete u prošlosti, napravit ćemo povijesnu čestitku, vratit ćemo se tih 175 godina unazad. Bit ćemo ovdje u mislima s onim hrabrim ljudima koji su stvarali umjetnost na hrvatskom jeziku unatoč tome što tad ne da nije bilo lako, već je bilo i opasno, koji su u ovom Sisku, koji je tada bio mali, stvorili od njega jedan veliki grad i kojeg mi zapravo imamo obvezu sačuvati. S tom ćemo se predstavom pokušati približiti uzorima naših predaka koji su igrali tu predstavu. To će biti jedna priča-čestitka ovog grada samom sebi, onom što je nekad bio i što će nadam se biti dalje“, zaključio je na kraju Vadla.