Tribina "Svete knjige, sveti trag" je dio programa Festivala svjetske književnosti (FSK), koji se u organizaciji nakladnika Frakture održava u Zagrebu od 4. do 11. rujna, te u Splitu od 5. do 14. rujna, a okupila je četvero teologa iz triju velikih monoteističkih religija, profesora na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Enesa Karića, vladiku Srpske pravoslavne crkve Grigorija, teologa i dominikanca Franu Prcelu, te izraelsku povjesničarku i književnicu Faniju Oz-Salzberger.

Na 'jednoj od najzanimljivih tribina' ovogodišnjeg FSK-a, četvero židovskih, islamskih i kršćanskih 'tumača svijeta i teksta' uvodno je pozdravio glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

S njima je krležolog, enciklopedist i leksikograf Vlaho Bogišić razgovarao o otpornosti knjižne objave svetih knjiga, Biblije, Kurana i Talmuda, kao univerzalnog idejnog predteksta priče koju oblikuju, naspram slabljenja odgovarajućeg enciklopedijskog postulata prosvijećenog, 'dobrog' svijeta kojem, nakon tek dva stoljeća 'enciklopedije', svjedočimo; koliko one imaju utjecaja na književnost i kulturu općenito, te kakva je njihova uloga u 21. stoljeću.

Uvodno objašnjavajući cilj održavanja tribine takve tematike, Bogišić je otvarajući raspravu u velikoj dvorani Kina Europe istaknuo kako su svi gosti tribine na neki način znanstvenici, ali istodobno i sjajni pisci.

- Ono o čemu bismo voljeli razgovarati jest što predstavljaju svete knjige u odnosu na naš doživljaj, temeljem našeg civilizacijskog modernog iskustva - kazao je Bogišić.

Vladika Grigorije, jedan od najvećih autoriteta pravoslavne crkve, kazao je kako za njega ljudska strana Biblije nije sporna te kako ga zanima ima li u njoj Boga, gdje je i na koji je način prisutan, te ima li ga u čovjeku i gdje je.

- Bog nije nekakav sijedi starac koji sjedi na vratima vječnosti – naprotiv, on se rađa kao čovjek i živi s nama kao jedan od nas, kazao je.

Fania Oz-Salzberger, kći istaknutog izraelskog pisca Amosa Oza, prvenstveno se osvrnula na 'jednu od najvećih modernih inovacija židovske tradicije', židovski sekularizam, što za ostale vjere predstavlja svojevrstan paradoks, 'jer ne možete biti sekularni kršćanin ili musliman, ali možete biti sekularni židov'.

- Ipak, a ja mogu samo govoriti o Starom zavjetu, odnosno, hebrejskom dijelu svete knjige, smatram da je Biblija jedna od najljepših knjiga ikada napisanih - kazala je.

Dominikanac Frano Prcela, teolog i veliki autoritet na području crkvene znanosti, istaknuo je kako je osnova njegova polazišta uvijek - čovjek, 'pokušati skupa s tim čovjekom doći do riječi Božje i Boga'.
 
 - Crkva je specifična institucija, koja svoje djelovanje u javnosti temelji na povjerenju, koje je sve više poljuljano ili čak izgubljeno. No, braniti dobar imidž Crkve ne smije nipošto biti obrana po svaku cijenu. Temelj na kojim počiva kršćanstvo nisu laskave riječi, već iskrenost bez kalkuliranja, poruke koje su radosna vijest i po cijenu zamjeranja. Drugim riječima, onaj koji ne umije voljeti, nažalost uglavnom uči laskati - kazao je Prcela.

Tribina "Svete knjige, sveti trag", koja je napunila veliku dvoranu Kina Europe, jedna je od pet u programu okruglih stolova Festivala svjetske književnosti (FSK), čije su ostale teme ove godine "Što je nama Srednja Europa danas?", "Porculansko nebo: Holokaust u književnosti", "Muze i topovi: ratne teme u književnosti" i "Balkan i Irska: Hubert Butler".