„Civilizacija ljubavi“ novi zadatak mladih iz Latinske Amerike
Uspostava civilizacije ljubavi kroz tri temeljna aspekta: ljubavi prema Bogu, prema Crkvi i prema siromasima, glavni je zaključak mladih katolika koji su sudjelovali na XVII. latinoameričkom susretu nacionalnih vođa pastorala mladih, a koji je održan prošli tjedan u Paragvaju.
Uspostava civilizacije ljubavi kroz tri temeljna aspekta: ljubavi prema Bogu, prema Crkvi i prema siromasima, glavni je zaključak mladih katolika koji su sudjelovali na XVII. latinoameričkom susretu nacionalnih vođa pastorala mladih, a koji je održan prošli tjedan u Paragvaju.
Cilj ovog međunarodnog susreta je opisivati specifične smjernice, na temelju iskustva iz prethodnih susreta, koji služe usmjerenju radu pastorala mladih u svakoj zemlji. Smjernice su napravljene prema ideji „Civilizacije ljubavi“, koji je papa Benedikt XVI. predložio i kroz koji se potiče nada i vrijednosti među mladima. U susretu ovoga je puta sudjelovalo je više od 120 predstavnika iz 21 država Lationoamerike i Karibe, između kojih su bili i biskupi i autoriteti iz CELAM-a (Latinoameričke biskupske vijeće) i mnogi mladi.
Mladi vođe pastorala mladih su, za vrijeme zaključke susreta, izjavili da svi mladi su dužni sudjelovati u izgradnji civilizacije ljubavi.
Prema monsinjoru Marianu Parru, biskupu koji savjetuje mlade na susretu, papa Pavao VI. bio je taj koji je predložio traženja civilizacije ljubavi, u godini 1975., i to kroz moralne, radne, civilne i gospodarske djelatnosti u društvu koji omogućuju bolje ljudsko postojanje. „Nije riječ o novoj ideologiji, već o življenju prema Evanđelju“, rekao je mons. Parra.
Biskup Parra govorio je o tri temeljna aspekta koji se moraju ispuniti kako bi se došlo do izgradnje civilizacije ljubavi: ljubavi prema Bogu, ljubavi prema Katoličkoj crkvi, te ljubavi prema siromasima.
Kako bi postizali postavljeni cilj, mladi se moraju osposobljavati u različitim područjima. Kako bi to bilo lakše, tijekom susreta davali su se smjernice za postizanje to. Prva smjernica je formacija kao kontinuiran, osoban i zajednički proces svake osobe. Zatim je riječ o kompromisu. Mladi moraju braniti svoju vjeru, vrijednosti, ideale koje čine društvo pravednije. Treća točka je dijalog, u kojemu se potiče mlade na sudjelovanje u debatama o aktualnim temama društva, politici, javnom mišljenju i društvenim organizacijama. Svjedočanstvo kroz koji moraju pokazati Krista svojem životom. Misija jer je Crkva u trajnom stanju misije, prema tome zalaganje za siromašne ljude i marginirane osobe, mora bit crta koju označava mladih. Mobilizacija, prema kojoj se podrazumijeva stvaranje konkretne akcije. Te, zadnja točka govori o angažmanu mladih, o potrebi da se mladima daje moć u društvo.
Izvor: Laudato/lk