Vedra, smirena i dostojanstvena žena s bakljom u visoko uzdignutoj ruci s vremenom je postala simbol bogate, napredne i slobodne Amerike, zemlje neslućenih mogućnosti, u koju su hrlili milijuni useljenika da ostvare svoj „američki san“. Prvi susret sa Sjedinjenim Državama bio im je upravo pogled na monumentalni kip koji su s novim nadama pozdravljali riječima: Miss Liberty, gospođice Slobodo!

Zanimljiva je da ta velika „gospođica“, viša od  90 metara i teška oko 225 tona, nije Amerikanka nego Francuskinja. Imala je dugu i zanimljivu pretpovijest. Poslije američkoga građanskog rata, u kojem se potvrdilo savezništvo Francuske i Sjedinjenih država, svi su smatrali kako „srdačni savez“ dviju zemalja valja obilježiti nečim velikim, najvećim, upravo veličanstvenim.

Francuski umjetnik August Bartholdi, specijalist za goleme spomenike, došao je na zamisao da Americi podari kip kojemu je nadjenuo naziv „Sloboda kruži svijetom“. Punih 14 godina mučio se s idejom, nacrtima, a zatim i izradom svog djela koje je načinjeno od bakrenih ploča na četiri golema čelična podupirača. Njih je konstruirao tada još malo poznati inženjer Gustav Eiffel, kasniji tvorac znamenitog tornja u Parizu. Novac za miss Liberty osigurali su Francuzi. No, kad je godine 1886. spomenik u dijelovima završen u Parizu, ponestalo je sredstava za prijevoz i izgradnju postolja u New Yorku. Tada je u pomoć uskočio poznati američki izdavač Joseph Pulitzer velikom novčano uspješnom novinskom kampanjom.

Napokon je 28. listopada 1886. Bartholdijev spomenik otkriven na Bedloevom otoku na ulazu u njujoršku luku. Svečani čin obavio je osobno predsjednik Grover Clevelend.

U podnožju kipa uklesani su nadahnuti stihovi Emme Lazarus u kojima „Miss Liberty“ poziva k sebi „sve umorne, siromašne, sve koji teže slobodi“ jer ona je „lučonoša pred zlatnim vrtima“.