Kultura i njezin utjecaj na hrvatsko društvo

Večerašnje 'Izdvojeno' posvetili smo kulturnim temama i s gostima smo prije svega razgovarali o 'Vijencu', najdugovječnijem listu specijaliziranom upravo za te teme, ali i o tome zašto riječ 'kultura' nisko kotira u hrvatskom društvu; gdje treba povući granicu kad su u pitanju kulturni sadržaji te izdvaja li Republika Hrvatska premalo novca iz proračuna za kulturu i kako ona preživljava u ovom vremenu pandemije? O svemu ovomu, ali i  o drugim pitanjima vezanim za kulturu, razgovarali smo s gostima: Goranom Galićem, mag. comm., glavnim urednikom 'Vijenca' i dr. sc. Anitom Ruso, povjesničarkom umjetnosti.

Goran Galić upoznao nas je s 'Inkluzijom' – novim prilogom unutar lista 'Vijenac'. Osvrnuo se i na važnost i moć medija u društvu te je napravio poveznicu s oblikovanjem kulture i kulturom općenito. Kazao je i kako mediji mogu uvelike oblikovati kulturu, ali danas stvarati i nekulturu. U tom smislu važno je imati kvalitetne medije, jer svakodnevni skandali koji pune mnoge naslovne stranice raznih portala ili novina ne mogu biti dostatni čovjekovoj duhovnoj dimenziji. 

U nastavku razgovora glavni urednik Galić osvrnuo se na časopis 'Vijenac' kazavši kako je riječ o listu koji baštini tradicionalne vrijednosti, ali koji je i otvoren mlađim generacijama.

– Vijenac se trudi stalno 'odgajati publiku'. Ipak, najveći nam je izazov doprijeti do mladih generacija – kazao je Goran Galić. 

Usporedio je nekadašnji 'Vijenac', iz doba kada su nastali prvi brojevi, s 'Vijencem' danas. Zaključio je kako, unatoč velikom vremenskom razmaku od samih početaka izlaženja lista, i danas postoje mnoge poveznice s prvim brojevima. Naravno, živimo u drugačijim vremenima, stoga su s druge strane prisutne i mnoge razlike, ali zbog njih 'Vijenac' nije izgubio na svojoj prepoznatljivosti.

Telefonski se u emisiju uključila i dr. sc. Anita Ruso. Govoreći o gorućim kulturnim problemima, istaknula je problem nerazumijevanja same kulture – zašto nam uopće sama kultura treba? 

– Ako ne razumijemo zašto nam je nešto potrebno, onda u to ne ćemo ni ulagati – kazala je Anita Ruso.

U nastavku razgovora usporedila je kulturno stanje u Hrvatskoj sa stanjem u susjednoj nam Italiji. Osvrnula se i na baštinu kazavši kako od raznih zemalja možemo 'prekopirati' način na koji je dobro upravljati kulturom i kulturnom baštinom. Na kraju razgovora dotaknula se i suvremene umjetnosti za koju je rekla kako se ona 'odrekla svoje estetske funkcije u korist društvenog angažmana'.