Bl. Augustin Kažotić, prvi hrvatski blaženik

Bl. Augustin Kažotić, prvi hrvatski blaženik

Slavimo danas blaženog Augustina Kažotića, biskupa Zagreba i Lucere, prvog hrvatskog blaženika, člana Reda propovjednika – dominikanca.

Augustin_Kazotic_(close-up).jpg
Autor
Laudato
Fotograf
hr.wikipedia.org
Objavljeno:
 
03.08.2022 07:33

Bio je poznat kao ''odličan govornik i sjajan diplomat'', ne samo u Hrvatskoj već i u Francuskoj i Italiji.  Osnovao je i značajnu knjižnicu Metropolitana u Zagrebu, koja kontinuirano postoji i djeluje od 13. stoljeća do današnjih dana. Augustin Kažotić proglašen je blaženim 1702. godine.

Brojna su djela biskupa Kažotića u kojima pokazuje mnogo ljubavi i razumijevanja, osobito prema siromašnima i bijednima za koje se nitko ne brine i koji se nemaju komu uteći za pomoć i zaštitu. Da ublaži bijedu naroda, Augustin je nedaleko od katedrale utemeljio hospicij, neku vrstu prihvatilišta za putnike i siromašne.

Augustin Kažotić dominikanac je iz Trogira (13. stoljeće) koji je kasnije postao biskupom Zagrebačke biskupije, studirao je na Sveučilištu u Parizu (Sorbonne) krajem 13. stoljeća. Nakon završetka studija radio je s fra Nikolom Bocassijem, generalom reda, koji je kasnije postao kardinalom i papom pod imenom Benedikt XI.

On je Augustina 1303. godine imenovao biskupom u gradu Zagrebu.

Kao zagrebački biskup pokazao je izvanrednu snagu duha. Bio je izvrstan teološki pisac i propovjednik. Obilazio je biskupiju i poticao svećenike na duhovni život i pastoralni rad. Reformirao je liturgiju i uveo originalni 'zagrebački obred'. Uveo je u katedrali zajedničko moljenje časoslova, utemeljio katedralnu školu ne samo za svećenike pripravnike nego i za laike. Održao je barem dvije biskupijske sinode (1307. i 1314.) i sudjelovao na općem koncilu u Vienni (Francuska).

Bio je vrlo zauzet član Hrvatskog sabora i 1318. god. predvodio izaslanstvo episkopata u Avignon, gdje je Papi iznio probleme i poteškoće koje je stvarao kralj Karlo Robert Anžuvinac. Jer mu kralj nije dopustio da se vrati u svoju biskupiju, Papa ga je imenovao biskupom Lucere, maloga grada u južnoj Italiji. Nakon samo godinu dana biskupovanja umro je u gradu Luceri. Tijelo mu se čuva u tamošnjoj gradskoj katedrali, a dio moći u njegovoj kapeli u zagrebačkoj katedrali.

Narod ga je odmah štovao kao svetca. Karlo, nadvojvoda kalabrijski, 1325. godine moli Papu da Augustina proglasi svetim, a Zagrebački misal u to doba već ima tekstove Mise njemu u čast. Blaženim ga je proglasio 1702. godine papa Klement XI.

Uz osobito pastoralno djelovanje i vrlo skromni i siromašni osobni život, Augustin se posebno brinuo za siromahe. Tako je kanoniku upravitelju katedralne škole osigurao redovita materijalna primanja, ali zabranio mu je da od siromašnih učenika traži novac ili bilo koje usluge. Od svojih biskupskih prihoda redovito je veći dio dijelio siromasima.

Osobitu pažnju posvećivao je zdravstvu i higijeni naroda. Iz Bamberga je naručio priručnik o zdravlju, a po selima je dao kopati bunare i saditi ljekovito bilje (npr. u Vugrovcu). Povjesničar Baltazar Krčelić, kanonik, piše da je 1312. godine, u doba gradnje katedrale, bila velika suša i da je po zagovoru bl. biskupa na današnjem Trgu bana Jelačića izvrla voda, to je svima poznati Manduševac.

Težeći vjerskom i kulturnom prosvjećivanju svoga naroda, Kažotić je bio i reformatorom školstva te se zalagao da školovanje bude omogućeno svima, bez obzira na njihove materijalne mogućnosti. Jedan je od rijetkih srednjovjekovnih umova koji je pridavao važnost proučavanju prirodnih i medicinskih znanosti. Uz to, Kažotić je jedan od prvih teoloških pisaca u Hrvatskoj, o čemu svjedoče njegove rasprave ''O pitanju krštavanja slika i drugim oblicima praznovjerja'' i ''O materijalnim dobrima Krista i njegovih učenika''.

Iako je već 20. listopada 1325. kalabrijski vojvoda Karlo zamolio Papu da ga proglasi svetim, beatificiran je tek 1702., a njegova kanonizacija, nakon više puta upućenih molbi, još uvijek se iščekuje.

Danas, na blagdan blaženog Trogiranina, dominikanca i biskupa, mnoštvo vjernika okupit će se na misnom slavlju u Trogiru.

Neki će vjernici zasigurno i danas prostor za molitvu i duhovni smiraj pronaći i u zagrebačkoj katedrali, gdje je uređena kapelica bl. Augustina Kažotića, a oltar je 3. kolovoza 1964. godine posvetio tada pomoćni zagrebački biskup, mons. Franjo Kuharić.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro