Gospa od Brze Pomoći
Pobožnost Gospi od Brze Pomoći potječe od redovnica uršulinki američke savezne države Louisiana i njezina glavnog grada New Orleansa, kojemu je pokroviteljica i danas.
Začeci štovanja onamo sežu u prvu polovicu 18. stoljeća. Glavni promicatelji bile su uršulinke, marljive odgojiteljice djece i mladeži. Prihvatile su ga hrvatske uršulinke, te po dolasku u Slavonski Brod početkom 1957. godine počele ustrajno promicati. Tada su svoje zahtjevno poslanje u teškom vremenu komunizma stavile pod okrilje Gospe od Brze Pomoći.
One su u suradnji i svesrdnoj podršci s tada jedinim brodskim župnikom i dekanom, mons. Vidom Mihaljekom, u ovoj crkvi započele duhovnu obnovu obitelji i grada, uslijed praznine koju je ostavljao komunistički sustav.
To se podudaralo sa skorom 100. obljetnicom lurdskih ukazanja, kada je 8. prosinca 1957. godine započela 'Marijanska godina' za cijelu Crkvu. U želji osnaženja vjere i pobožnosti, đakovački biskup Stjepan Bauerlein predložio je da u obitelji po župama hodočasti Gospin lik. U Brodu je dogovoreno da to bude slika Gospe od Brze Pomoći.
Krenula je Gospina slika iz kuće u kuću, te je svojim pohodima obiteljima budila vjeru, poticala novu nadu i istinsku ljubav. Komunisti su sprječavali Gospin pohod po obiteljima, ali nisu mogli zaustaviti dolaske vjernika grada i okolice k Njoj, koji je uslijedio, te duhovni preporod koji se osjećao.
Bio je to početak novih veza ljubavi prema Mariji kao Majci spremnoj majčinskom blizinom pratiti čovjeka, uočavati njegove svakodnevne potrebe te na njih odgovarati velikodušnom pomoći.
Tu poruku prenosi Gospin lik, koji daje identitet crkvi i svetištu, te je danas nadaleko prepoznatljiv i jedinstven. On nije kopija Gospine slike iz New Orleansa. Gospa je na njemu prikazana kao blaga Majka s Djetetom Isusom na krilu.
Dijete Isus desnom rukom grli Majku, a lijevu pruža nad Njezinu i daruje nebeske milosti, koje Marija svojom ispruženom desnicom posreduje ljudima.
Glavna vjernička okupljanja u ovom svetištu ispočetka su bila uz 'devetnicu' pred blagdan Gospe od Brze Pomoći, koji se slavi 8. siječnja. Ponovne 'Marijanske godine' 1971., a na pragu slavlja jubileja kršćanstva u Hrvata, proširilo se hodočašćenje svakoga osmoga u mjesecu. I tako je danas, kada svakoga osmoga bude najmanje pet-šest tisuća vjernika tijekom dana (u pojedine blagdanske osme i od 10 do 15 tisuća) na više svetih Misa, pohoda crkvi, tihoj molitvi.
Vjernici dolaze također o Gospinim blagdanima i drugim prigodama, i to iz grada i okolice, cijele slavonske i bosanske Posavine, kao i drugih krajeva domovine. U novije vrijeme iz Dalmacije i Istre. Čine to organizirano sa svojim župama i molitvenim zajednicama, a brojni kao obitelji i pojedinci. Gospu od Brze Pomoći rado časte naši sunarodnjaci iz inozemstva, napose za vrijeme blagdana i odmora.
U svojoj bliskosti i odanosti Mariji, a želeći istaknuti Njezinu ulogu u Kristovu životu, povijesti spasenja, životu Crkve i vjernika, vjernici su joj pridali mnoge časne naslove kojima joj se obraćaju. Navode ih posebne molitve nazvane litanijama. Jedan od rjeđe poznatih naslova za mnoge jeste da je Marija 'Naša Gospa od Brze Pomoći' ili 'Majka od Spremne Pomoći', negdje prisutno 'Majka od Neprestane Pomoći'. Njoj je posvećena jedina župa u Hrvatskoj i najmlađe Gospino svetište u Slavonskom Brodu.
Pred Gospinim likom u Slavonskom Brodu svakodnevno se u tišini moli, uvijek netko kleči, šapće svoje potrebe iz srca, prate ih katkad suze, ali i silno vjerničko pouzdanje u majčinski Gospin zagovor.
