Rujan – mjesec svetaca koji su svoj život posvetili siromasima

Rujan – mjesec svetaca koji su svoj život posvetili siromasima

Među svetcima kojih se prisjećamo ovog mjeseca, možemo podvući zajednički nazivnik: to su svetci velikih žrtava i pokora koji su se u isto vrijeme posvetili siromasima, starcima i bolesnima.

Autor
Aleteia-Salvador Aragonés/Laudato/D.T.
Objavljeno:
 
20.09.2022 20:00

 

Mjesec rujan (sedmi mjesec prema rimskom kalendaru i deveti prema gregorijanskom) označava promjenu u godišnjem dobu jer se na Sjevernoj polutci iz ljeta prelazi u jesen, a na Južnoj iz zime u proljeće.

U mjesecu rujnu mnogo je obilježavanja svetaca i Djevice Marije te proslava važnih povijesnih događaja kao što su: neovisnost Meksika, Čilea, Nikaragve, Hondurasa, El Salvadora, Kostarike, Gvatemale. Zapravo, svaka je 15. rujna. Zbog toga se zove 'mjesec država Hispanske Amerike'. Dana 11. rujna sjećamo se terorističkog napada na 'World Trade Center' (blizance) u New Yorku i državni udar u Čileu koji je srušio predsjednika Salvadora Allendea.

Među svetcima kojih se prisjećamo ovog mjeseca, možemo podvući zajednički nazivnik: to su svetci velikih žrtava i pokore koji su se u isto vrijeme posvetili siromasima, starcima i bolesnima.

Dana 1. rujna – sveti Jošua. To je svetac koji se nalazi u Bibliji, Mojsijev nasljednik (živio je 1230. god. prije Krista) i bio je njegov glavni suradnik. Uveo je izraelski narod u obećanu zemlju. Pomazan od Mojsija, porazio je velik dio kanaanskog teritorija i podijelio ga između 12 izraelskih plemena. Štuju ga tri monoteističke religije: kršćanstvo, židovstvo i islam.

Dana 3. rujna – sveti Grgur Veliki, papa (540. – 604.) Sin rimskih plemića, brzo se istaknuo zbog svoje inteligencije i sa 34 godine car Justin imenovao ga je upraviteljem Rima. Dirnuli su ga bijeda i siromaštvo u Rimu. Kad mu je otac umro, Grgur je predao sva svoja dobra siromasima i Crkvi. Obukao je habit svetog Benedikta, svoju luksuznu rimsku rezidenciju pretvorio u samostan i sagradio ostalih sedam samostana. Pripisuje mu se da je začetnik gregorijanskog korala. Kler i rimski narod jednoglasno su ga izabrali za papu 3. rujna 590. godine.

Dana 4. rujna – sveti Mojsije, prorok. Na starom hebrejskom znači: 'iz vode izvađen'. Odgojen uz egipatskog faraona, Bog ga je izabrao da oslobodi židovski narod iz egipatskog ropstva i odvede ga do obećane zemlje u Kanaanu. Prešao je Crveno more razdijelivši njegove vode, i na brdu Sinaj primio je ploče Zakona: Deset Božjih zapovijedi. Nije mogao vidjeti obećanu zemlju. Svetac je kojeg štuju tri monoteističke religije: kršćanstvo, židovstvo i islam.

Dana 5. rujna – sveta Majka Terezija iz Kalkute (1910. – 1997.) Albanska redovnica, nesumnjivo najpopularnija svetica prošlog stoljeća. U Indiji se posvetila najsiromašnijim siromasima, umirućima, oboljelima od tuberkuloze, onima koji su umirali od gladi, družeći se s njima na samrti. Sa 18 godina ulazi u red časnih sestara Blažene Djevice Marije Loretske, u Irskoj. Htjela je biti misionarka i otputovala je u Indiju, u Kalkutu. Ondje je primila svoj 'drugi poziv' i osnovala Misionarke Ljubavi, kad joj se Isus obratio i rekao da želi da ga i siromasi ljube. Otvorila je samostane po cijelom svijetu kako bi se brinula o siromašnima. Primila je Nobelovu nagradu za mir (1979.). Njezino svjedočanstvo radost je ljubljenja, vrijednost malih stvari, veličina dostojanstva svake ljudske osobe. Živjela je 40 godina u 'tami duše', i činilo se kao da ju je Bog napustio, no zadržala je vjeru. Žestoko je na međunarodnim skupovima branila vrijednost života pred abortusom i kontracepcijom. Šest godina nakon svoje smrti proglašena je blaženom, a zatim ju je 2016. godine svetom proglasio papa Franjo.

Dana 6. rujna – sveti Zaharija, prorok. Još jedan biblijski svetac i prorok. Predvidio je povratak izraelskog naroda u obećanu zemlju i objavio je dolazak Mesije koji će biti Kralj Mira i koji će slavno ući u sveti grad Jeruzalem.

Dana 8. rujna – Rođenje Djevice Marije (Mala Gospa). Obilježava se dan kada je Crkva ustanovila rođenje Djevice Marije, kćeri Joakima i Ane i Majke Isusa iz Nazareta. Mnoga je imena Djevica Marija dobila na različitim mjestima na kojima se u svijetu pojavila. Među tim imenima i posvetama u Europi i Latinskoj Americi jesu: Nuria, Gospa od Milosrđa, Coro, Covadonga, Llanos, Montserrat, Nazaret…

Dana 11. rujna – Čudesni Gospodin iz Buge. To je jedna stara tradicija koju je ispričao franjevac, fra Francisco G. Rodriguez, koji je 1819. objavio devetnicu. Radi se o pobožnoj starici iz doline Cauca (Kolumbija). Prala je odjeću, a njezina pobožnost odvela ju je da kupi Kristov križ sa svojom ušteđevinom (70 reala) koju je dugo vremena štedjela. Kad ga je išla kupiti, pored nje je prošao častan obiteljski čovjek i otac koji je dugovao novac i plakao jer nije mogao platiti svoj dug: on je iznosio 70 reala. Žena mu je dala svoj novac koji je nosila čekajući drugu priliku da si kupi raspetog Isusa. Nakon nekoliko dana, kad je prala odjeću, starica je među valovima rijeke Buge pronašla drveni križ. On nije mogao nikom pripadati jer iznad rijeke nitko nije živio. Veoma sretna zbog pronalaska, u svojoj je kući izgradila kapelicu. Župnik i stanovnici tog mjesta posjetili su kapelicu i vidjeli da je to bilo čudo, jer nije postojao ni jedan križ na tom prostoru koji bi mu sličio. Mnogi hodočasnici posjetili su to mjesto, a u njemu su se događala čudesa. Nazvali su ga 'Čudesni Gospodin iz Buge', a na tom se mjestu danas nalazi bazilika.

Dana 12. rujna – Slatko Ime Marijino. To je slavlje svih onih koji nose ime Marija, Mirjam, itd. Slavlje je odobreno 1513. u španjolskom gradu Cuenci. Papa Inocent XI. priznaje liturgijsko slavlje kao znak zahvale zbog pobjede poljskih snaga kralja Jana Sobjeskog nad turskim trupama.

Dana 13. rujna – sveti Ivan Zlatousti (349. – 407.) Bio je biskup u Carigradu i crkveni naučitelj. Veliki reformator svećeništva svoje biskupije i veliki branitelj istine. Primio je svakakve optužbe i klevete od strane carskog suda i intelektualaca tog vremena. Dvaput je protjeran. Ražalošćen zbog tolikih nevolja, umro je u Comani, Ponto. Njegovo je djelo bogato u doktrini. Zaslužio je ime Zlatousti.

Dana 14. rujna – Uzvišenje Svetog Križa. To je slavlje koje je ustanovljeno sljedećeg dana nakon posvete bazilike Uskrsnuća, izgrađene iznad Svete Grobnice Isusa Krista, koju je izgradio car Konstantin 335. godine. Krist koji vlada i spašava s križa, trajni je simbol kršćana.

Dana 15. rujna – Blažena Djevica Marija Žalosna. Prisjećamo se trenutka u kojem je Djevica Marija, stojeći na nogama uz križ svoga Sina, pretrpjela ono što joj je prorokovao starac Šimun u Hramu: 'Mač će ti probosti srce'.

Dana 16. rujna – sveti Ciprijan i sveti Ivan Macias. Sveti Ciprijan (200. – 258.) nakon obraćenja je bio prezbiter i biskup u Kartagi, gdje je mučen pod nalogom cara Decija jer je branio Božju istinu. Njegov spomendan slavi se zajedno sa svetim Kornelijem, papom.

Dana 18. rujna – sveti Josip Kupertinski (1603. – 1663.). Talijanski redovnik, franjevac, pripadao je redu Manje braće konventualaca. Svoj apostolat proveo je u molitvi i pokori. Kao sveti Franjo, bio je prijatelj životinja i puno je 'letio' te je mnoge čudesno ozdravljao.

Dana 19. rujna – sveti Januarije iz Napulja (4. st.). Biskup i ispovjednik. Osuđen na divlje zvijeri, kao ostalih šest drugova. Kad su ih odveli u amfiteatar, zvijeri ih nisu napale i iznenada su se smirile. Publika je ljutito protestirala (htjeli su vidjeti krv). Njihove se relikvije izlažu svake godine na ovaj dan u Napulju, među njima i staklenka krvi svetog Januarija. Staklenka je hermetički zatvorena već 300 godina. Dana 19. rujna krv postaje tekuća. Vjernici zatim pjevaju 'Te Deum'. U slučaju da krv ne postane tekuća, kaže tradicija, sveti Januarije najavljuje da će se u Italiji ili u svijetu dogoditi nešto nevjerojatno.

Dana 20. rujna – sveti Andrija Kim Taegon i 102 druga mučenika (1821. – 1846.) Iako je bio zaređen u Kini (Šangaj), bio je svećenik i mučenik rođen u Koreji. Sveti Andrija već je imao pradjeda i dobar dio svoje obitelji koji su zbog vjere umrli mučeničkom smrću. Njega su, zasigurno, optužili da je pokušao odvesti misionare u Koreju kako bi proširio vjeru u Krista.

Dana 21. rujna – sveti Matej, apostol i evanđelist. Isus ga je pozvao dok je bio za stolom s carinicima kao onaj koji kupi porez. Bio je carinik po zanimanju, i bogat, no sve je ostavio kad ga je Isus pozvao. Nakon što je primio Duha Svetoga, išao je propovijedati Evanđelje na Istok, čak je došao do Perzije i Indije. Umro je mučeničkom smrću.

Dana 23. rujna – sveti Pio iz Pietrelcine, padre Pio. Jedan od najpopularnijih svetaca stoljeća, poznat po svom strogom životu, svojoj poslušnosti i po dobivanju Isusovih rana s križa. Poučavao je, povrh svega u ispovjedaonici, da bol može učiniti svetima one koji vjeruju.

Dana 24. rujna – Gospa od Otkupljenja. Zaštitnica Barcelone i mercedarijevaca koje je osnovao sveti Petar Nolasco kao vojni red određen za spašavanje kršćana koje su zarobili muslimani (13. st.). Pobožnost se proširila po cijeloj Španjolskoj i Južnoj Americi tako što je ostala Gospa od Otkupljenja, zaštitnica argentinske i peruanske vojske te ima mnogo vjerskih ustanova s tim imenom u Južnoj Americi.

Dana 25. rujna – sveti Kleofin, učenik. Isusov suvremenik, bio je jedan od dvojice učenika koji su išli u Emaus, kojima se pridružio Gospodin i učinio ih da jasno vide Pisma. Gorjelo im je srce kad su čuli Isusove riječi, kojeg su prepoznali po lomljenju kruha.

Dana 26. rujna – sveti Kuzma i Damjan. Živjeli su između 3. i 4. stoljeća. Bili su liječnici i uzoriti kršćani. Njihova slava po svetosti obišla je cijeli Istok i zatim Zapad, čineći mnoga čudesa liječenja. Umrli su presijecanjem glave u vrijeme cara Dioklecijana. Nakon smrti, po njihovu zagovoru izliječeni su mnogi ljudi, posebice car Justinijan I.

Dana 27. rujna – sveti Vinko Paulski. (1581. – 1660.) Svećenik i osnivač, vidio je Isusovo lice u svakom siromahu. Osnovao je Misijsku kongregaciju, određenu za svećenike, i zajedno sa svetom Luizom de Marillac osnovao je Družbu milosrdnih sestara posvećenu brizi o siromasima, starcima i potrebitima. Živio je u vrijeme manjka svećeničkih poziva. On ih je poticao, za što je primio pomoć, među mnogim drugima, i kardinala Richelieua. Iz Francuske je širio milosrđe svojih ustanova po cijeloj Europi. Isto tako, sveti Vinko Paulski brinuo se o kralju Luju XIII. i francuskom dvoru. Pobijedio je janseniste.

Dana 29. rujna – sveti arkanđeli Mihael, Gabrijel i Rafael. Tri arkanđela služe Bogu tako što su Božji glasnici ljudima. Sveti Mihael ima mač kako bi pobijedio Sotonu u borbama koje postavlja pred Boga i ljude. Sveti Gabrijel bio je glasnik koji je objavio Utjelovljenje Djevici Mariji, a sveti Rafael bio je taj koji je vodio Tobiju putem koji ga je odveo do njegove buduće supruge Sare.

Dana 30. rujna – sveti Jeronim (340. – 420.), prezbiter i crkveni naučitelj. Napisao je mnoga djela, posebice o Bibliji, i bio je glasoviti propovjednik. U svoje studentsko doba Jeronim je živio kao poganin, iako su ga njegovi roditelji od djetinjstva odgajali kao kršćanina. Vratio se religioznom žaru i mnogo se pokajao za svoju prošlost kad mu je 'duša gorjela u zlim mislima'.

 

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: