Sveti Higin

Porijeklom je iz Atene, poučen u filozofiji te veoma uznapredovao u krepostima. Higin je izabran za rimskog biskupa i papu 138. g. naslijedivši Sv. Telesfora, koji je život okončao mučeničkom smrću.  Odmah se suočio s problemom krivovjerne sekte gnosticizma, koja je bila sinteza židovstva i poganske filozofije. Ova hereza tek u začetku dočekat će i njegove nasljednike.

Papa Higin se posvetio sređivanju struktura u Crkvi. Uveo je razlike u službama. U veće službe spadaju: đakonat, svećenstvo i biskupska služba. To su božanske službe, ustanovljene od Apostola. 'Manje' službe je uveo baš papa Higin, da budu ispomoć Crkvi i 'većim' službama.  Ostijarij - vratar, povjereno mu je čuvanje, otvaranje i zatvaranje prostorija gdje se sakupljaju vjernici; lektor - čitač tekstova iz Biblije, biskupskih i svećeničkih tekstova upućenih vjernicima; egzorcist - uloga mu je onemogućavanje i istjerivanja demona; akolit - nosi svijeće u obredu - u pripremi je da postane svećenik; subđakon - ispomaže đakonima pri službi u zajednicaama.

Papa Higin je uveo obvezno kumstvo u krštenju. Kumovi su svjedoci da dotičnik zavređuje i da je dostojan krštenja. U slučaju smrti roditelja, kumovi su dužni voditi brigu o kršteniku u materijalnim, a pogotovo u odgojnom pogeldu.

Papi Higinu je pripisana i odredba o čuvanju posvećenog ulja, koje se rabi  u sakramentu krizme i pri posvećenju biskupa.

Umro je kao mučenik 142. Sveti Higin je bio deveti papa u apostolskom slijedu.