Sveti Ivan Pavao II.
Spomendan Ivana Pavla II. slavi se 22. listopada. To je dan kada je kao papa proslavio prvu svetu Misu.
Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim te je odredio da se blagdan blaženog pape slavi svake godine na taj datum, dok je papa Franjo 27. travnja 2014. Ivana Pavla II. proglasio svetim zajedno s papom Ivanom XXIII.
Kardinal Karol Józef Wojtyła 16. listopada 1978. godine izabran je za 264. poglavara Svete Stolice te je postao papa Ivan Pavao II.
Poljskog papu mnogi će nositi u svojim srcima, osobito Hrvati, jer u ratna vremena upravo je on mladoj Hrvatskoj donio poruku mira, a nakon rata joj pružio podršku. Nezaboravna su bila njegova tri posjeta Hrvatskoj: 1994., 1998. i 2003.
Sv. Ivan Pavao II. zalagao se za kulturu života te međureligijski dijalog i mir među narodima.
Osobito je bio popularan kod mladih. Godine 1984. godine ustanovio je Svjetski dan mladih, na kojem se redovito okupljalo mnoštvo mladih, a ti su se susreti nastavili održavati te okupljaju sve veći broj mladih.
Znakovita su i njegova putovanja. U 26 godina svoga pontifikata posjetio je 129 država. Proputovao je 1,2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Prvi je papa koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike.
Po mnogočemu je bio poznat i ostaje u srcima kao izuzetan čovjek, papa i blaženik.
Biografija:
Karol Józef Wojtyła rođen je u poljskim Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakova, 18. svibnja 1920. Nakon završetka studija na višoj školi ''Marcin Wadowita'' u Wadowicama, 1938. upisuje se na Sveučilište ''Jagiellonian'' u Krakovu. Kad su nacisti zatvorili sveučilište godine 1939., mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici ''Solvay'' kako bi mogao zaraditi za život te izbjegao deportaciju u Njemačku.
Osjetivši poziv na svećeništvo, od 1942. u tajnosti pohađa predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta ''Jagiellonian'' kao bogoslov Krakovske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja ''Rapsodijskog kazališta'' koje je također djelovalo u tajnosti.
Nakon rata nastavlja studij na Krakovskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Sveučilišta ''Jagiellonian'', sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakovu 1. studenoga 1946. Poznavajući Wojtyłine iznimne sposobnosti i darovitost, tadašnji krakovski nadbiskup, kardinal Adam Stefan Sapieha, Wojtyłu šalje na daljnji studij u Rim, gdje postiže doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa. Godine 1948. vraća se u Poljsku, gdje obavlja službu kapelana u Niegowiću, a potom studentskog kapelana u Župi sv. Florijana u Krakovu. Kasnije postaje profesor moralne i etičke teologije u Krakovskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu.
U 38. godini života, 4. srpnja 1958., Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Za biskupa je zaređen 28. rujna 1958. u katedrali u Krakovu, po rukama nadbiskupa Eugeniusza Baziaka. Šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, 13. siječnja 1964. papa Pavao VI. imenuje ga krakovskim nadbiskupom. Pavao VI. imenuje ga i kardinalom 26. lipnja 1967. Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu (od 1962. do 1965.), pruživši važan prinos u izradi konstitucije ''Gaudium et spes''. Kardinal Wojtyła sudjelovao je također na pet skupština biskupskih sinoda prije svoje papinske službe.
Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani, koji uzima ime Ivan Pavao I., no on umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za papu. Nakon punih 455 godina, izbor je pao na netalijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika, Ivan Pavao II.
Među mnogobrojnim glavnim dokumentima, posebno mjesto zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo. Tomu treba pribrojiti i Papine knjige: ''Prijeći prag nade'' iz 1994., ''Dar i otajstvo: uz pedesetu obljetnicu mog svećeništva'' iz 1996. i ''Rimski triptih'' iz 2003.
Papa je tijekom svoje papinske službe proglasio 1282 blaženika i 456 svetaca. Održao je osam konzistorija na kojima je imenovao 201 kardinala.
Ni jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi: na više od tisuću općih audijencija sudjelovalo je više do 16 milijuna hodočasnika. Uz to, Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta. Brojni su također ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju.
Papa Wojtyła utemeljio je institut ''Ivan Pavao II.'' te institut ''Populorum progressio'' za domorodačke narode Južne Amerike. Također, utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te Svjetski dan mladih.
Vječni Bog pozvao ga je u svoj dom u subotu 2. travnja 2005, u 21:37 sati. U trenutku smrti Ivana Pavla II., koji je umro u osobnim vatikanskim odajama, uz njega su u duhu i molitvi bili vjernici diljem svijeta, osobito stotinu tisuća njih na Trgu sv. Petra, a Papin odlazak intenzivno je posredstvom medija pratio čitav svijet.
Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, a njegovim blagdanom datum kada je Ivan Pavao II. kao papa održao prvu sv. Misu, 22. listopada. Papa Franjo proglasio je Ivana Pavla II. svetim 27. travnja 2014. godine, zajedno s papom Ivanom XXIII.