Sveti Vinko iz Zaragoze

Sveti Vinko iz Zaragoze

Sveti Vinko iz Zaragoze, đakon i mučenik pod Dioklecijanom 304. godine, spominje se u Rimskom martirologiju 22. siječnja, sa sv. Anastazijem Persijskim, poštovan i od Grka 11. prosinca.

sv-vinko-zaragoza.jpg
Autor
Laudato/M.R.
Fotograf
Laudato
Objavljeno:
 
22.01.2022 07:54

Taj najpoznatiji mučenik Španjolske predstavlja se u đakonskoj dalmatici i sa znakom križa, gavrana, rešetaka ili plamena. Čašćen je kao patron Valencije, Zaragoze, Portugala itd.
 
Uzimaju ga za zaštitnika vinari, staklari i mornari. Ime mu je i u litanijama Svih svetih. Njegov životopis čitao se u crkvama Afrike već od kraja 4. stoljeća, kako svjedoči sv. Augustin u ''Ispovijestima'' 275.
 
Rođen je od oca Eutriciusa (Euthicius) i majke Enole, iz mjesta Osca. Pod vodstvom biskupa Zaragoze, Vinko je uznapredovao u studijama. Zaređen je za đakona i dodijeljena mu je dužnost da propovijeda po biskupiji, jer je biskup imao govornu manu.
 
Po naredbi upravitelja Daciana, on i biskup dovučeni su u lancima u Valenciju i dugo su držani u zatvoru. Tada je pušten biskup Valerius, ali Vinka su zadržali i bio je podvrgnut okrutnim mučenjima. Razapinjali su ga kukama, pekli i bičevali.
 
Ponovno je bio zatvoren u ćeliju u kojoj je po podu bilo razbacano polomljeno staklo. Da bi uzdrmali njegovu upornost, nakon tolikih muka, smješten je u krevet na kojem je i izdahnuo.

Njegovo tijelo bačeno je lešinarima, ali obranio ga je gavran. Dacijan je potom bacio tijelo u more, ali je ono isplivalo na obalu i sahranila ga je jedna pobožna udovica. Nakon što je uspostavljen mir u Crkvi, podignuta je kapela nad njegovim zemnim ostatcima izvan zidina Valencije.

Godine 1175. njegove relikvije donesene su u Lisabon. Drugi tvrde da su relikvije došle u Castres 864. godine. Cremona, Bari i ostali gradovi tvrde da također posjeduju njegove relikvije. Kilderik I. donio je stopalo i dalmatiku u Pariz 542. godine i podigao crkvu u čast sv. Vinka. U Rimu postoje tri crkve posvećene sv. Vinku, jedna blizu bazilike sv. Petra, druga u Trastevereu i ona koju je izgradio Honorije I. (od 625. do 638.) i koju je obnovio Lav III. 796. godine.
 
 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro