U Rimu na današnji dan 1478. umrla blažena Katarina Kosača Kotromanić

U Rimu na današnji dan 1478. umrla blažena Katarina Kosača Kotromanić

Bl. Katarina je bez obzira na osobnu tragediju smogla snage do kraja života boriti se i brinuti za svoju zemlju.

Blazena-Katarina-Kosaca-Kotromanic-foto.jpg
Autor
povijest.net/Laudato/D.T.
Fotograf
nedjelja.ba/Laudato
Objavljeno:
 
25.10.2019 10:51
Blažena Katarina Kosača Kotromanić rođena je u Blagaju  blizu Mostara kao vjerojatno prvo dijete humskog vojvode Stjepana Vukčića  Kosače i Jelene Balšić. Točna godina rođenja ove pretposljednje bosanske kraljice  nije točno utvrđena u povijesnim izvorima, pa se pretpostavlja da je to bilo  između 1424. i 1426. godine. Katarinin otac Stjepan bio je jedan od  najuglednijih velikaša srednjovjekovne Bosne i vlasnik mnogobrojnih posjeda na  teritoriju današnje Hercegovine, ali i Bosne, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.  Buduća je bosanska kraljica prvih dvadesetak godina života provela uglavnom u  rodnom Blagaju s roditeljima, a kada se 1446. udala za prijestolonasljednika  bosanskog kraljevstva Stjepana Tomaša Kotromanića, najveći dio vremena  provodila je na kraljevskom dvoru u Kraljevoj Sutjesci.
 
U braku je rodila troje djece: sina Šimuna, kćer Katarinu i još jednog sina o čijoj sudbini nema pouzdanih podataka, a kako je to njenom suprugu bio drugi brak, imala je i posinka Stjepana Tomaševića. Upravo joj je on, nakon očeve smrti pod nerazjašnjenim i sumnjivim okolnostima 1461., osigurao titulu kraljice majke i nastavak života na kraljevskom dvoru. Miran život kraljice i udovice s dvoje djece, međutim, nije dugo trajao, jer samo dvije godine kasnije Turci pod vodstvom sultana Mehmeda II. osvajaju Bosnu. Stjepan Tomašević u tom je pohodu turske vojske izgubio život, Katarinino dvoje djece odvedeno je u ropstvo, dok je ona sama uspjela pobjeći prema Dubrovniku. Tamo je, kao predstavnica bosanskog kraljevstva, ostala tri godine uzalud čekajući bilo kakve vijesti o svojoj djeci koju nikada više nije vidjela. Iz Dubrovnika odlazi 1466. i trajno se nastanjuje u Rimu gdje i umire 25. listopada 1478. godine.
 
Katarina je u djetinjstvu odgajana u pravoslavnoj vjeri svoje majke, kasnije je slijedila nauk bogumila, a udajom za Stjepana Tomaša Kotromanića prešla je na katoličanstvo te postala članicom franjevačkog laičkog reda. Kako je neposredno prije smrti vjerovala da su joj djeca još živa, ali islamizirana, svoju je napaćenu zemlju oporučno ostavila njima u nasljedstvo ukoliko se vrate katoličkoj vjeri, a ako ta solucija neće biti moguća na bosansko kraljevstvo pravo polaže Sveta Stolica u Vatikanu.
 
Nepobitna činjenica svakako je angažman i utjecaj Katarine Kosače Kotromanić kao jedne od rijetkih žena koje su ostale zapamćene u srednjovjekovnoj povijesti bosanskog kraljevstva. Ona se zato i danas, kroz mnogobrojne pjesme, priče, legende, običaje i narodne predaje štuje kao hrvatska narodna junakinja te osoba koja je u jednom turbulentnom vremenu bez obzira na osobnu tragediju smogla snage do kraja života boriti se i brinuti za svoju zemlju.

 

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Istinito, lijepo i dobro

Još iz rubrike: