Mons. Ratko Perić na Kvirinovo: U ime čije slobode se gaze naša prava?

Blagdan sv. Kvirina, zaštitnika Sisačke biskupije, Grada Siska i istoimene sisačke župe, svečano je proslavljen danas Misnim slavljem ispred bazilike sv. Kvirina.

_MG_0925.jpg
Autor
Stjepan Vego/laudato.hr/D.R.
Fotograf
biskupija-sisak.hr
Objavljeno:
 
04.06.2020 19:38

Euharistijsko slavlje predvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, zagrebačkim pomoćnim biskupima Mijom Gorskim i Ivanom Šaškom, varaždinskim biskupom u miru Josipom Mrzljakom, rektorom bazilike mons. Zdravkom Novakom i šezdesetak svećenika.

Na početku sve okupljene vjernike i goste pozdravio je biskup Košić zaželjevši im sretan blagdan svetog Kvirina, sisačkog biskupa i mučenika, zaštitnika Sisačke biskupije i grada Siska, predvodnika u redu svjedoka i mučenika za Isusa Krista. Biskup se osvrnuo i na aktualnu društvenu situaciju ustvrdivši kako, na žalost, ni danas nisu prestali progoni katolika, kako u svijetu, tako i u našoj Domovini i u našoj Biskupiji.

- Samo da spomenem najnoviji primjer, izbacivanje raspela iz škola, što je ovog proljeća započelo po naredbi nekih novih Dioklecijana ili upisivanje vjeronauka na početku svakog razreda, što nije predviđeno međunarodnim ugovorima između Svete Stolice i RH, gdje je jasno naznačeno da na početku školovanja roditelji izabiru vjeronauk da bi on bio obvezatan predmet za cijelo osnovnoškolsko obrazovanje. U ime čije slobode se gaze naša već stečena prava? Smeta li crvene, krvlju naših stradalnika na Križnom putu i u tolikim kazamatima te bačenih u tolike jame uprljanih savjesti križ Kristov? On je znak naše vjere i kršćanske uljudbe ne samo hrvatske nego europske povijesti - poručio je biskup Košić.

U homiliji, biskup Perić osvrnuo se na naše kršćanske korijene i život sv. Kvirina te istaknuo da su dokaz kako je on stvarno postojao i podnio istinsko mučeništvo i dvije hrvatske biskupije: krčka i sisačka.

- Na razvalinama prastare Segestike, 35. godine pr. Krista, počeo je stasati novi grad s novim imenom Siscia u području Gornje Panonije u okviru Rimskoga Carstva kojemu se prvi car August do 6 godina, tj. 29., svečano zacario. Grad je napredovao ekonomski, vojno, civilno pa i religiozno, tj. kršćanski sve dok ga 350. godine srušio protucar Magnencije nije stao rušiti, ali ne i srušiti. Iz toga razdoblja, tj. od početka kršćanstva do 350. poznat nam je samo jedan biskup, sv. Kvirin, iz Siscije, glavnoga grada tadašnje Savske Panonije, 270.-309. A ne bi vjerojatno ni on, da nije podnio kršćansko mučeništvo - podsjetio je biskup Perić.

A da je sv. Kvirin doista postojao i podnio istinsko mučeništvo, dokazom su i dvije hrvatske biskupije: krčka i ova sisačka, koje imaju sv. Kvirina za svoga nebeskoga zaštitnika ili patrona.

Govoreći o poruci koje nam donosi ovo slavlje sv. Kvirina biskup Perić je rekao kako se kršćani klanjaju samo Bogu svemogućemu, te ne kleče ni pred kakvim 'božanstvima' ovoga svijeta, ni osobnim ni drvenim. Na kraju te poruke pretočio je u molitvu.

- Zaštitniče Kvirine, spomeni nas pred Bogom i isprosi nam duhovnih kandidata, i svećeničkih i redovničkih, koji će se pravo klanjati Bogu, u duhu i istini! Naš vanjski izraz opsluživanja Božjih zakona jest poštovanje Boga mišlju mozga, osjećajem srca i govorom jezika te priznajući bogoštovnim činom i Ime i Dan Gospodnji. Mučeniče Kvirine, izmoli nam od Boga svjetla i snage! Roditelji su nas svojom ljubavlju najviše zadužili u našem odrastanju i odgoju, zato njima najveću dugujemo zahvalnost brinući se za njih u njihovim teškim danima, a ako su preminuli, moleći se za njihove duše. Blaženi Kvirine, sve nas preporuči Božjemu milosrđu - rekao je između ostalog biskup Perić.

Proslavi je prethodila devetnica posvećena Duhu Svetom kojom su se Siščani i hodočasnici u bazilici duhovno pripravljali za proslavu svoga zaštitnika.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatitli za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!