Festival orguljske glazbe u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb i Umjetničke radionice Heferer održavao se u obliku niza solističkih i komornih koncerata u raznim mjestima Hrvatske. Festival je utemeljen 1994. godine, prvenstveno u cilju promocije orgulja izrađenih u Umjetničkoj radionici Heferer - prvoj hrvatskoj radionici orgulja, harmonija i glasovira koja je  utemeljena 1849. godine u Grazu, a od 1868. godine djeluje u Hrvatskoj. U radionici je izgrađeno više od 260 orgulja, uglavnom za crkve u Hrvatskoj, Sloveniji, Vojvodini, Mađarskoj i Austriji, a otkako se 1970. godine specijalizirala za restauriranje povijesnih orgulja, u njoj je i obnovljeno  više od 80 glazbala. 

Na završnome koncertu festivala u Lisinskom nastupit će: Andrea Macinanti (orgulje), Ljerka Očić (orgulje), Mario Penzar (orgulje), Valentina Fijačko (sopran) i Martina Gojčeta Silić (mezzosopran).

Program koncerta je sljedeći: 

Johann Sebastian Bach (1685. – 1750.)
Kromatska fantazija i fuga u d-molu, BWV 903 (obrada za orgulje: Max Reger)

Ernest Bloch (1880. – 1959.)
Šest preludija za orgulje
Andante
Poco lento
Andante
Grave
Un poco animato
Processional

Richard Wagner (1813. - 1883.)
Parsifal (obrada za orgulje: Marco Enrico Bossi)

Andrea Macinanti, orgulje

* * *

Jan Pieterszoon Sweelinck (1562. – 1621.)
Toccata in C

Ljerka Očić, orgulje

Johann Sebastian Bach (1685. – 1750.)
Božićni oratorij, BWV 248: Arija Schlafe mein Liebster

Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Ljerka Očić, orgulje

Antonio Vivaldi (1678. – 1741.)
Gloria, RV 589: Duet Laudamus Te

Valentina Fijačko, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Ljerka Očić, orgulje

César Franck (1822. – 1890.)
3. koral u a-molu, za orgulje, M. 4
Ljerka Očić, orgulje

Charles Gounod (1818. – 1893.) / Johann Sebastian Bach
Ave Maria

Valentina Fijačko, sopran
Mario Penzar, orgulje

Ivan Zajc (1832. – 1914.)
Offerorium pastorale, dvopjev za sopran i alt

Valentina Fijačko, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Mario Penzar, orgulje

Chris Dubois (1934.)
Korallfantasie en thema fugatum: 'Zingt, jubilate'

Mario Penzar, orgulje

U okviru svoje restauratorske djelatnosti radionica Heferer posvetila se obnovi i revitalizaciji vrijednih instrumenata od kojih neki zauzimaju posebno mjesto ne samo u hrvatskoj već i europskoj kulturnoj baštini. U tu kategoriju iznimnih ubrajamo i velike koncertne orgulje Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Premda su svojim godištem za orgulje relativno mlade, sagrađene su 1974. godine, i ne predstavljaju povijesni instrument, one svojim značenjem, veličinom te svirno-tehničkim i interpretativnim mogućnostima svakako zauzimaju istaknuto mjesto u orguljarskoj umjetnosti. 

Orgulje koncertne dvorane Vatroslav Lisinski kao opus 5290 djelo su graditelja dr. h. c. Wernera Walckera Mayera (1923.-2000.), predstavnika 6. generacije glasovite njemačke obitelji graditelja orgulja. Za vrijeme svog djelovanja tvrtka E. F. Walcker sagradila je orgulje u svim svjetskim metropolama i to za najznačajnije i najprestižnije auditoriume, a u Hrvatskoj, poslije orgulja zagrebačke katedrale (koje je sagradila ista graditeljska kuća 1855. godine, kao opus 1751) najveći su instrument uopće.

Dispoziciju odnosno zvukovnu sliku orgulja graditelj je, uz sugestije profesora Anđelka Klobučara i Albe Vidakovića, postavio u stilu primjerenom velikim, tzv. univerzalnim orguljama, poštujući posebno u intonaciji cijelih ustroja, ali i pojedinih registara duh orguljarske reforme (poznatija u nas pod nazivom „alzaška orguljarska reforma"). Fonički fundus pretežito je izrađen od metala i sačinjava ga ukupno 4967 svirala raspoređenih unutar 66 vokalnih registara na 4 manuala i pedalu.

Promatrajući likovno-arhitektonsko rješenje prospekta kao i sam razmještaj pojedinih dijelova instrumentalnog ustroja orgulja unutar orguljske niše, uočava se težnja orguljara za kvalitetnim sjedinjenjem s modernistički koncipiranim interijerom dvorane. Da je u tome i uspio dokazuje primjena slike orgulja koja u raznim formama simbolizira koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski.

Prodaja ulaznica na blagajni KDVL radnim danom od 10 - 20 sati te subotom 9 - 14 sati. Tel: 01 6121 166, 01 6121 167.
Cijene ulaznica: 60,00 kn i 40,00 kn