Koncert je dio manifestacije „Ljeto u Varaždinu 2015.“, a organizatori su Koncertna direkcija Zagreb i Orguljaška radionica Heferer u suradnji s festivalom „Orgulje Zagrebačke katedrale“ i uz potporu Veleposlanstva Države Izrael u Republici Hrvatskoj.

Na programu će između ostalih biti djela: Preludij i Fuga u D-duru te Sarabanda Johanna Sebastiana Bacha, djelo Libera me Davora Bobića, te Fantazija i Fuga u c-molu Carla Philippa Emmanuela Bacha.  

Violinist Goran Končar ubraja se u najistaknutije hrvatske glazbene umjetnike. Studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (M. Barić, J. Klima), a magistrirao na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi (L. Kogan). Od 1988. profesor je na Muzičkoj akademiji sveučilišta u Zagrebu. Drži majstorske tečajeve u Madridu, Berlinu, Torinu, Milanu, Sidneyu, Tokyu, Pekingu, Stellenboschu i drugdje. Dobitnik je brojnih nagrada i visokih priznanja. Posebnu pozornost posvećuje izvedbi klasika 20. stoljeća te suvremenih skladatelja, od kojih mu mnogi posvećuju svoja djela.

Yuval Rabin nakon završenog školovanja na Konzervatoriju Dunie Weizmann odlazi u Jeruzalem gdje nastavlja studij na Akademiji Rubin za glazbu i ples: orgulje u klasi Elisabeth Roloff, glazbenu teoriju, baroknu glazbu i pedagogiju, a tamo je 1996. diplomirao. Održao je brojne nastupe u Izraelu, Europi i Japanu, a njegov repertoar obuhvaća glazbu od srednjega vijeka do naših dana. Praizveo je mnoge suvremene skladbe koje su mu često i posvećene. Od 2011. je umjetnički direktor koncertnih sezona Izraelskog orguljaškog društva, a od 2013. i Dana židovske glazbe u Haifi. Kao gost profesor drži predavanja iz orgulja i klavikorda na akademijama u Tel Avivu, Jeruzalemu i Haifi.

Prve orgulje u varaždinsku su katedralu postavljene godine 1649., a izgorjele su 1665., nakon čega su nabavljene nove. One su 1747. zamijenjene drugima koje je izgradio varaždinski orguljar Josip Papa mlađi. Nakon što su i te orgulje dotrajale iz Maribora su naručene nove.
 Od 1988. do 1998. graditelj orgulja Wolfgang Braun gradio je današnje orgulje, koje imaju 54 zvučna registra i veliki broj slobodnih kombinacija i spojeva. Na novom trodijelnom prospektu ostavljen je stari središnji ormar iz 18. stoljeća.

Današnju varaždinsku katedralu, jednu od najznačajnijih ranobaroknih sakralnih građevina u sjevernoj Hrvatskoj, gradili su isusovci od 1642. do 1646. godine. Zajedno sa zgradom kolegija, danas sjedištem Fakulteta organizacije i informatike i zdanjem nekadašnje gimnazije, danas Ordinarijata Varaždinske biskupije, nekoć isusovačka, a danas katedralna crkva predstavlja najkvalitetniji i najvrjedniji ranobarokni arhitektonski i urbanistički zahvat u Varaždinu.