Predstavljen humanitarni koncert za pomoć kršćanima u Siriji i Iraku

Koncert će se održati u subotu, 6. rujna u 20 sati u Kneževom dvoru u Dubrovniku u prigodi obilježavanja 100. obljetnice genocida nad Armencima u Otomanskom Carstvu, u kojemu je na kraju 19. i početkom 20. stoljeća poginulo 80% sveukupne armenske populacije, te 145. obljetnice rođenja armenskog svećenika i skladatelja, svećenika Komitasa.

armenci.jpg
Autor
IKA/Laudato
Fotograf
IKA
Objavljeno:
 
05.09.2014 16:46

U povodu održavanja humanitarnog koncerta za pomoć kršćanima u Siriji i Iraku na konferenciji za medije održanoj u petak, 5. rujna u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku javnosti su predstavljeni razlozi održavanja koncerta. Koncert se održava u prigodi obilježavanja 100. obljetnice genocida nad Armencima i 145. obljetnice rođenja armenskog svećenika i skladatelja Komitasa te ima humanitarni karakter. Koncert će se održati u subotu, 6. rujna u 20 sati u Kneževom dvoru u Dubrovniku. Ulaznice po cijeni od 100 i 200 kn moći će se kupiti sat vremena prije koncerta, a mogu se rezervirati i u Caritasu Dubrovačke biskupije, koji je suorganizator koncerta. 

Na konferenciji za medije govorili su predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Denis Orlić, voditelj dubrovačkog Centra Instituta Ivo Pilar iz Zagreba dr. sc. Vinicije Lupis i pijanistica Naira Asatryan. 

Orlić je istaknuo kako je do koncerta došlo na inicijativu pijanistice Asatryan i gospara Lupisa, a Društvo je tako drugi put prihvatilo sudjelovati u jednom događanju koje ima veze s Armenijom. Društvo se trudi uvijek prepoznati kako potrebe baštine tako i potrebe suvremene povijesti, dijaloga, razumijevanja i uvažavanja različitosti, a u ovoj prigodi prepoznaju važnost obilježavanja 100. obljetnice armenske tragedije kao i potrebe progonjenih kršćana, ali i svih drugih čija je egzistencija ugrožena. 

Objašnjavajući pojam armenski genocid dr. Lupis je rekao da je riječ o uništavanju armenske populacije u Otomanskom Carstvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U toj 'Velikoj Nesreći' stradalo je milijun do milijun i pol ljudi, odnosno 80% sveukupne armenske populacije. Dodao je da su isto bili tretirani i Asirci, Kaldejci, Nestorijanci i Pontski Grci, odnosno sve kršćanske zajednice na području Male Azije. Kao datum početka genocida Armenci uzimaju 24. travnja 1915. godine kada su otomanske vlasti zatočile u Carigradu 250 armenskih intelektualaca i uglednih predstavnika armenske zajednice. 

Na kraju je izrazio nadu da će Republika Hrvatska prepoznati armenski genocid, te da će o tome učiti djeca u školama. Rekao je kako bi bilo lijepo da u Dubrovniku bude potaknuta akcija podizanja hačkara – memorijalnog križa koji je simbol genocida nad armenskim narodom, upravo zbog svega što sv. Vlaho znači za Dubrovnik. 

Pijanistica Naira Asatryan, Armenka koja živi u Dubrovniku istaknula je da genocid i dan danas nije u svim zemljama priznat te da svaki Armenac živi s nadom da će se to jednog dana dogoditi. Govoreći o armenskom skladatelju Komitasu, rekla je da je on bio svećenik poznat po svome jedinstvenom glasu. U vrijeme genocida bio je spašen zahvaljujući intervenciji nekih osoba, ali je sve čemu je svjedočio ostavilo traga na njemu, pa je posljednjih dvadeset godina života proveo u umobolnici u Parizu. Njegova djela će, među ostalima, biti izvođena na koncertu. 

 

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Glazba

Još iz rubrike: