„Čovjek je stvoren na sliku Božju. Ako smo mi stvoreni, onda je i naša potreba da stvaramo. Stvoreni smo da stvaramo. Svaki izvođački rad pjevača je stvaranje nečega. Skladatelj stvori skladbu, on je autor, ali duh skladbi udahnu izvođači. Dakle, i oni su sustvaretelji tog djela“, poručuje prof. Denis Vasilj, glazbeni teoretičar, profesorica glazbeno teoretskih predmeta, glazbene kulture i umjetnosti  i vokalni pedagog. „Interpretacija suvremene duhovne glazbe“ naziv je izlaganja prof. Vasilj koje je održala u teoretsko-praktičnoj radionici u subotu 14. studenog u pastoralnom centru Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru. Na cjelodnevnom susretu koji je završio euharistijskim klanjanjem u župnoj crkvi, okupili su se predstavnici pet župnih zborova mladih iz Zadarske nadbiskupije: Belafuža (voditelji Magdalena Miočić i Tomislav Pehar), 'Magnificat' iz Bibinja (Ivica Kero), Puntamika (Sanja Glavan), Smiljevac (Mate Mišlov) i Srce Isusovo (Ana Zubčić).

„Suvremena duhovna glazba je u velikoj ekspanziji. Želja nam je da hrvatska duhovna scena dobije pravi dignitet, da bude na poziciji koju ona zaslužuje. Voditelji zborova u župama su najčešće amateri. Njihova dobra volja i duh potiču ih na vrlo zahtjevan rad sa zborom i interpetacijom duhovne glazbe“, rekla je Vasilj, izražavajući zadovoljstvo što mladi i voditelji župnih zborova imaju potrebu pozvati i stručne predavače da njihovom radu dodaju i drugu notu. „Svaki novi pristup u načinu rada sa zborom, svaka nova ideja i nova mogućnost ohrabrujući su za mlade ljude. Pohvaljujem sve mlade ljude koji se toliko angažiraju i žele napredovati na tom putu. U svim crkvama u Hrvatskoj primjećujem brojnu mladež koja prekrasno pjeva. To je naša nada“, poručuje Vasilj. Navodi primjer reakcije dr. Jadranke Gvozdanović, profesorice katedre slavistike u Heidelbergu. „Povela sam profesoricu na misu u crkvu sv. Mati slobode na Jarunu. Bila je istinski šokirana, naravno pozitivno, kad je vidjela koliko mladih ljudi u crkvi moli i pjeva. Rekla je: 'Ovo je nada Hrvatske, ovo je budućnost - toliko mladih, zdravih ljudi, toliko pjevanja!'. U Njemačkoj nema mladih ljudi u crkvama, pa je tim više bila osupnuta ljepotom i snagom mladih i njihovih glasova“, kaže Vasilj. Pohvaljuje i animiranje raznih ansambala na klanjanjima u župama diljem Hrvatske. „Duhovna glazba je uvijek okrenuta prema Bogu, vjeri i čovjekovom odnosu prema vjeri. U duhovnoj glazbi nema isticanja samog sebe, nema nastupa. Pjevanje duhovne glazbe je kao i molitva koja je usmjerena Bogu“, kaže Vasilj. Na susretu je ukazala i na razlike između suvremene duhovne glazbe i liturgijske. Suvremena duhovna glazba se odvija i izvan crkvenih prostora, ali sve više ulazi u crkvu, u liturgijsko bogoslužje. „Crkva ima vrlo jasne norme ponašanja u svom prostoru pa je itekako važno da se sa župnikom crkve u kojoj se svira, zbor odnosno voditelj dogovori  o repertoaru suvremene duhovne  glazbe koja će se izvoditi u liturgiji kako bi se ostvario prvenstveni cilj liturgije. Mlade veseli ritmiziranija glazba, moderno producirana u skladu s vremenom u kojem oni žive, ali ih ipak treba podučavati i pokazati svu ljepotu tradicionalne liturgijske glazbe na kojoj počiva ukupan razvoj glazbene umjetnosti svih naroda“, kaže Vasilj.

S mladima na Belafuži vježbala je osnove vokalne tehnike: disanje, artikulacija, dikcija, intonativne vježbe, fraziranje, koje je jako bitno. „ S njima je bilo pravo zadovoljstvo raditi. Toliko ljubavi, topline, smijeha i profesionalnosti u našem radu tijekom ovog vikenda bi se moglo sabrati u rečenici: „Ne znam tko daje više,  ja njima ili oni meni? “  U zboru ljudi moraju zajedno disati, na isti način frazirati, pjevati.  Ako ne „dišu“, ako nemaju zajedničko nadahnuće, osjećaj i smisao za ljepotu fraze kao jednog dijela pjesme, ne može se dobiti ljepota zborskog pjevanja. Pjevači prvenstveno moraju znati disati, frazirati, jako dobro izgovarati vokale, imati dobru artikulaciju, dikciju i intonaciju. Onda se rade vokalize koje su male 'gimnastičke vježbe' za vokal“, kaže Vasilj. Uz puno zajedničkog rada, rezultati su itekako vidljivi.   

Mladi prate svjetske glazbene trendove i žele ih primijeniti u svom glazbenom izričaju. Suvremena duhovna glazba je jedan spoj suvremene popularne glazbe i crkvene glazbe. „Ona je predivan spoj suvremenog i tradicionalnog u glazbenom izričaju. Duhovna glazba u Hrvatskoj je doživjela veliku ekspanziju uz sve veću kvalitetu i produkcijsku izvrsnost. Sretni smo zbog velikog vala novih mladih pjevača koji pjevaju duhovnu glazbu, u crkvi i izvan nje, na klanjanju, duhovnim obnovama… To je predivno. Moglo bi se reći da skoro ne postoji razlika između produkcije popularne glazbe koja donosi novce i suvremene popularne duhovne koja svojim izvođačima ne donosi financijsku sigurnost, a ni slavu, ali im nosi veliko unutarnje duhovno zadovoljstvo“, ističe Vasilj, koja je i glazbena urednica Laudato televizije. „Htjela bih da LTV postane platforma za suvremenu duhovnu hrvatsku glazbu koja će pokazati duh i nadahnuće onih koji se njome bave. LTV će pokazati koliko mladih ljudi se bavi duhovnom glazbom, mladih ljudi koji se sa svim svojim srcem daju u tom stvaralaštvu, a nitko ne zna za njih. Treba im naša podrška. Moramo ih pokazati svijetu! Među tim mladima je toliko divnih talentiranih ljudi, ali talent je samo jedan mali dio tog stvaralaštva. Talent bez rada se gasi, ali  trud, rad, upornost i strpljenje su ono što će ražariti plamen talenta. Na duhovnoj sceni je toliko angažiranih voditelja i ljudi koji dolaze na probe i izgaraju za tu glazbu. Ona ne nosi slavu, novac, ništa materijalno… Ta glazba nosi nadahnuće, ljubav i želju za zajedničkim stvaralaštvom i to je čudesno.  Dužni smo te mlade ljude pokazati kao primjer drugima“, poručuje Vasilj.

Prof. Vasilj radi u Srednjoj glazbenoj školi Zlatka Balokovića, Privatnoj osnovnoj školi 'Kreativan razvoj', Privatnoj gimnaziji dr. Tino Časl i British International School u Zagrebu. Predaje glazbeno teoretske predmete harmoniju, solfeggio, glazbena kultura, glazbena umjetnost i skupno muziciranje. Kao vokalni pedagog, bavi se već dugi niz godina podukom pjevanja različitih pjevača popularne i duhovne glazbe. Radi i na istraživačkom projektu o standardima glasova pjevača popularne glazbe na katedri za fonetiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu u suradnji s dr. Gordanom Varošanec-Škarić.  U tijeku je izrada doktorske disertacije iz područja glazbene umjetnosti i pedagogije interdisciplinarnog studija kroatologije.