70.000 hodočasnika U svetištu Presvete Krvi
U jedinom hrvatskom euharistijskom svetištu, posvećenom Predragocjenoj Krvi Kristovoj, i ove se godine na Svetu nedjelju 4. rujna sabralo oko 70.000 hodočasnika kako bi u Ludbregu, ´mjestu najvećeg hrvatskoga blaga´, proslavili Presvetu Spasiteljevu Krv.
Od ranih jutarnjih sati tisuće vjernika sa svih je strana hodočastilo u ludbreško svetište kako bi predali svoje molitve i prošnje na zagovor Presvetoj Krvi, koja i 605 godina od čudesnog događaja privlači mnoštvo hodočasnika. Središnjem euharistijskom slavlju u zavjetnoj kapeli Hrvatskog sabora prethodila je svečana procesija kojom je pokaznica Presvete Krvi iz župne crkve Presvetog Trojstva prenesena na prostor slavlja.
Misno slavlje ove je godine predslavio sisački biskup Vlado Košić uz koncelebraciju biskupa domaćina Josipa Mrzljaka, bjelovarsko-križevačkog biskupa Vjekoslava Huzjaka i 40-tak svećenika iz više mjesnih Crkava. Među hodočasnicima bili su zastupnici u Hrvatskom saboru na čelu s predsjednikom Željkom Reinerom, predsjednik tehničke Vlade Tihomir Orešković, zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici lokalnih vlasti i drugi političari.
Dobrodošlicu svim hodočasnicima uputio je čuvar svetišta mons. Josip Đurkan, a pozdravnu riječ uime pokrovitelja Hrvatskog sabora, njegov predsjednik Reiner, koji je istaknuo kako se na ovome svetom mjestu vjernici oduvijek utječu u potrazi za nadom u najtežim trenucima, rekavši kako Hrvatska danas vapi za optimizmom i dobrotom te joj je dosta praznih riječi i lažnih obećanja. Zaželio je da to sveto mjesto donese ozdravljenje domovine Hrvatske, a predstojeći izbori one koji će služiti svome narodu.
Varaždinski biskup u riječima dobrodošlice podsjetio je kako je zavjet Hrvatskog sabora o izgradnji kapele iz 1739. godine, koji je aktualizirao i nadbiskup Alojzije Stepinac 1939. godine, ispunjen tek u slobodnoj Hrvatskoj 1994. godine te istaknuo da je podignuta, ne kao spomenik, nego kao poticaj da se na ovome mjestu moli za domovinu i sve njezine žitelje. "Nije li ovo najprikladnije mjesto da se uoči nadolazećih izbora još jednom podsjeti da su parlamentarni izbori važan događaj koji utječe na našu osobnu, obiteljsku, političku, kulturalnu i gospodarsku stvarnost? Izlazak na izbore za vjernike je izričaj kršćanske odgovornosti i istinskog domoljublja", rekao je biskup Mrzljak, dodavši kako je uvjeren da ih je ovaj dan okupila kršćanska vjera i ljubav prema domovini.
U propovijedi se biskup Košić uvodno osvrnuo na kanonizaciju Majke Terezije, čija je glavna poruka bila ljubav prema bližnjima, osobito prema siromašnima, umirućima i bolesnima. Napomenuo je kako je Krv Kristova, koju se ovdje slavi na poseban način već više od šest stoljeća, upravo znak te velike Božje ljubavi koju je na križu pokazao Krist prema ljudima kad je umro za spas svih ljudi.
Potom se osvrnuo na načelo moralnosti s obzirom da se javni ljudi, koji nose važne i odgovorne službe u našem društvu, trebaju voditi svojom savješću, a zatim i na načelo istine, upitavši se kako bi vjernik mogao glasovati za one političare koji ne priznaju istinu o zločinima nad svojim narodom.
Kao važno načelo istaknuo je i pravednost jer Doktrinalna nota ističe da je nedopustivo podupirati i glasovati za nepravedne programe i zakone. Pitanje pravednosti osobito se očituje u odnosu prema braniteljima Hrvatske koji su u Domovinskom ratu izdržali nadljudske napore, žrtvovali se za domovinu, a političari su na njih u herojski i ispaćeni Vukovar 2013. te na Trg Sv. Marka protekle godine slali specijalnu policiju s dugim cijevima.
Zatim se osvrnuo na načela svetinja, a to su život, brak i obitelj, uputivši kako je obrana života od začeća, te braka jednog muškarca i žene, kao i njihove obitelji danas prioritetno pitanje za opstojnost hrvatskog naroda. Stoga katolik može poduprijeti samo one koji promiču takvo shvaćanje života, braka i obitelji, poručio je biskup Košić i dodao da hrvatski katolik ne može birati političare koji niječu kršćansko i općehumanističko shvaćanje braka i koji se rugaju i protive Hodu za život, obitelj i domovinu.
Pritom je napomenuo kako su u korupciju utonuli mnogi političari u svim dosadašnjim režimima naše državne neovisnosti i za takve pojedince katolici nipošto ne smiju dati svoj glas. Kao pitanje svih pitanja istaknuo je demografsku obnovu jer je hrvatski narod doživio demografski slom i rapidno propada.
Okupljene je potaknuo da u euharistiju stave zahvale za kanonizaciju Majke Terezije, koja uči kako brinuti za siromahe i potrebne, zatim naše političke prilike koje traže našu vjerničku svijest i zauzetost za dobro naroda i našeg hrvatskog društva i države te izvor – a to je Krv Kristova u kojoj smo spašeni i čijom smo ljubavlju očišćeni od grijeha da bismo bili novi Božji ljudi.
- Molimo da i mi, poput sv. Majke Terezije, budemo spremni žrtvovati se za bližnje, za našu Crkvu i Domovinu - istaknuo je biskup Košić pozvavši okupljene da Krista slijede u ljubavi prema čovjeku i spremnosti na žrtvu.
Liturgijsko pjevanje predvodio je, pod ravnanjem prof. Antuna Kranjčeca, župni mješoviti zbor, kojem se na kraju slavlja u izvođenju zahvalnog himna "Tebe Boga hvalimo" i hrvatske himne "Lijepa naša" pridružio Puhački orkestar Grada Ludbrega.
Nakon mise nastavljene su pobožnosti pred pokaznicom s relikvijom za koju je papa Leon X. izdao bulu 1513. g. i naložio da se narodu izlaže na klanjanje u nedjelju prije Male Gospe. Tijekom čitavoga dana u crkvi i kod kapele održavani su duhovni sadržaji, a brojni hodočasnici pristupili su ispovijedi sa željom da prime oprost od vremenitih kazni, posebno potaknuti aktualnom Godinom Božjeg milosrđa, te su iznoseći pred relikvijom svoje osobne zahvale, pohvale i molitve jačali svoju vjeru nadahnuti Božjim čudom kojim je 1411. godine odgovoreno na sumnju jednog svećenika za vrijeme euharistije.
I u danima koji su prethodili Svetoj nedjelji proslavljene su mise s hrvatskim biskupima i održana hodočašća i susreti raznih skupina vjernika. U četvrtak i subotu misna slavlja predvodio je varaždinski biskup, a u petak je tradicionalno hodočašće policije predvodio vojni biskup Jure Bogdan.
Uz brojna vjerska događanja priređeni su i svjetovni sadržaji u sklopu manifestacije "Dani ludbreške Svete nedjelje".