Akademik Josip Bratulić u palači HAZU održao predavanje „Božić– blagdan radosti i obitelji“
Povodom nadolazećih božićnih blagdana, održao je svoje tradicionalno predavanje posvećeno Božiću, ovog puta pod naslovom „Božić – blagdan radosti i obitelji“ u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 10. prosinca. Pojasnio je neke od temeljnih poruka i običaja vezanih uz blagdan Isusova rođenja.
Kazao je da riječ Badnjak dolazi od glagola bdjeti jer se dan uoči Božića bdjelo za mrtve, dok riječ Božić označava malog Boga.
- Bog se odlučio roditi među nama i samim tim je odredio kako će se svijet dalje razvijati. On se utjelovio u naše društvo, postao dio nas, pa je i riječ krstjanin, tj. kršćanin u nekim dijelovima Hrvatske bila oznaka za čovjeka, za onoga u čijoj se obitelji nalazi Isus Krist - poručio je akademik Bratulić.
Kao primjer aktualnosti Božićne poruke spomenuo je da je i Isus kao malo dijete bio izbjeglica jer je s roditeljima morao bježati u Egipat pred progonom kralja Heroda.
Pojasnio je i da je kao datum Isusova rođenja prihvaćen upravo 25. prosinca jer u to vrijeme dani postaju duži, što simbolizira pobjedu svjetla nad tamom. Zbog toga se datum Božića kod Rimljana slavio kao Dan nepobjedivog sunca, a tog su dana bile i Mitrine svečanosti.
Budući da je Božić ujedno i vrijeme darivanja, akademik Bratulić podsjetio je i na svetačke blagdane tog dijela godine uz koje je vezano darivanje, kao što su blagdan svetog Martina, svete Barbare, svetog Nikole i svete Lucije. Govorio je i o običaju prikazivanja Isusova rođenja u jaslicama koji je 1223. u Katoličkoj crkvi uveo sveti Franjo Asiški, a podsjetio je i na neke od veza između Hrvatske i mjesta povezanih s Isusovim rođenjem.
Najpoznatija od tih veza je legenda o prijenosu Kuće Isusova Navještenja iz Nazareta preko Trsata u Loreto, a akademik Bratulić je spomenuo i da se grob najpoznatijeg sveca rođenog na području Hrvatske, svetog Jeronima, nalazi u bazilici svete Marije Velike u Rimu u kojoj se čuvaju ostaci Isusovih jaslica i u kojoj su sveti Ćiril i Metod prvi put služili misu na staroslavenskom jeziku.
Uvodni govor održao je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je Božić nije samo religijski blagdan jer se slavi i u najsekulariziranijim društvima, što svjedoči o snazi Božićne poruke koja nadilazi vjerske okvire.
- Božić nas sve vraća u djetinjstvo, ispunjava nas toplim sadržajima i šalje poruku da ljubav i dobro uvijek pobjeđuje, čak i kad stvarnost to demantira, jer nikad čovjek nije bliži drugom čovjeku nego na Božićnu noć - kazao je akademik Kusić.
