Uvodeći u slavlje, biskup Gorski je naglasio kako je Bogojavljenje jedna od najstarijih svetkovina Crkve kojim se slavi čudesni događaj silaska Božjega Sina među nas ljude.
 
U homiliji je biskup osvijestio kako nas ovaj blagdan želi upozoriti na neizrecivi dar 'da Bog ljubi čovjeka, te ga je pohodio i rasvijetlio utjelovljenjem svoga Sina, Isusa Krista. Doista, čudesni događaj: Bog se objavio u ljudskom tijelu, pokazuje Njegovu blizinu sa svakim čovjekom ma gdje bio, ma kakav bio. Pokazuje da nam Bog nije dalek, možemo ga dotaći u djetetu Isusu Kristu.'
 
Propovjednik je naglasio kako je objava Boga životna stvarnost koja ne prestaje nikada. On trajno želi biti traženi i otkriveni Bog. Tu znakovitu prisutnost traženja i otkrivenja mi vjernici nalazimo u sakramentima Crkve, u Riječima pisma. Ipak, da bismo susreli Spasitelja nije dosta samo čekali. Nije dosta samo željeti.
 
- Cijelo naše biće se mora angažirati: srce koje čezne, um koji propituje, tijelo koje se pokreće, dok se ne dogodi susret i ne postigne onaj spasonosni dar vjere, dok nas ne obasja svjetlo zvijezde koju zovemo Krist. Znatiželja, traženje, čuđenje, prihvaćanje, promjena to je proces koji se događa u nama do svjetla vjere koja spašava – kazao je biskup.
 
Nadalje, je biskup podsjetio kako put od znaka do susreta svi prolazimo, svi se mi, cijeli ljudski rod bez iznimke, svaki narod i svaki jezik moramo susresti s Isusom u Betlehemu.
 
No, osvijestio je, kako na našem putu do Betlehema, pa k tomu i susreta s Isusom stoje prepreke koje nas priječe da ga prepoznamo.
 
- Teško ga prepoznaju oni koji su zaokupljeni stjecanjem dobara, jer svijet je prepun zaposlenih ljudi koji nemaju vremena baviti se Bogom, a da bi se dogodio susret spasenja treba se sagnuti pred djetetom u Betlehemu i priznati uz sva svoja dobra: ja sam siromašan. A siromašni Isus želi ući u to prazno srce, želi ga ispuniti smislom, reći da sva dobra ovoga svijeta koje posjedujemo nisu niti blijeda slika bogatstva koje Bog nudi u čistoj i poštenoj savjesti u kojoj se daruje sam kao dar - poručio je biskup.
 
Nadalje je podsjetio da Krista ne prepoznaju ni oni koji doduše poznaju pisma, ali ne dopuštaju da Bog dotakne njihova srca, 'um je pun znanja, ali bez Božjeg duha mudrosti'.
 
Također je upozorio kako Isusa teško prepoznaju oni koji imaju vlast, jer ga prepoznaju kao prijetnju, što pokazuje i Herod.
 
Također se osvrnuo i na mudrace, te podsjetio kako su oni dokaz, kako iskreni tražitelji istine, smisla i uzroka iako su pogani na kraju ipak dolaze do Boga.
 
- Poput mudraca pođimo i mi do svojeg Betlehema, padnimo ničice pred Isusom, Bogom i Spasiteljem i dajmo mu ono što mu pripada zlato, tamjan i smirnu, tj. ono najdragocjenije sebe same, jer Bogu uvijek pripada najbolje što jesmo, i najbolje što imamo. A komu to najbolje darujemo i sami ćemo otići obdareni, najvećim darom Bogom, njegovom blizinom i spasenjem, svjetlom vjere, radošću srca i smislom života – zaključio je biskup.
 
Na kraju mise, biskup Gorski je vjernike potaknuo da ih svjetlo vjere koje su primili uvijek vodi i do Bethelema, te u konačnosti do susreta s našim Spasiteljem u vječnosti.
 
Euharistijsko slavlje pjevanjem su uveličali Koralisti zagrebačke katedrale.