Svečanim euharistijskim slavljem, koje je na splitskoj rivi uz sudjelovanje desetaka tisuća vjernika predvodio šibenski biskup Ante Ivas, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.

Proslava je započela tradicionalnom procesijom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi. Uz domaćina splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića te još četiri biskupa, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, hvarsko-bračko-viški biskupa Slobodana Štambuka, dubrovačkog biskupa Matu Uzinića i kotorskog biskupa Iliju Janjića, na misi su koncelebrirali i provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, provincijal Hrvatske salezijanske provincije don Pejo Orkić, Prvostolni kaptol, katedralni župnik i brojni svećenici i redovnici. U procesiji i misi sudjelovali su i bogoslovi i sjemeništarci, redovnice, gradonačelnik Splita Ivo Baldasar, predsjednik Gradskog vijeća Boris Ćurković, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, njihovi suradnici, gradski i županijski vijećnici, predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova, branitelji, braniteljske udruge te obitelji poginulih branitelja, crkvene i humanitarne udruge, vojska, policija, viteške udruge i mnoge folklorne skupine grada i okolice.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin nadbiskup Barišić. Pozdravivši sve nazočne, one koji su bili spriječeni doći, te one koji prate misu preko malih ekrana i radija, nadbiskup Barišić rekao je da je „sveti Dujam životom i svjedočenjem, duhovno i geografski vezan uz grad Split. Generacije Splićana već 18 stoljeća svečano slave svoj godišnji zapovjedni blagdan u kojem nalaze nadahnuće svoje duhovnosti i vrednota, kulture i tradicije, kršćanskog identiteta i postojane nade".

Istaknuo je da se uz ovogodišnju proslavu spominju i 800 godina vratnica Dujmove katedrale, koje su „plod kršćanske mudrosti i građanske kreativnosti naših davnih sugrađana, umjetnika Andrije Buvine i nadbiskupa Bernarda". „Split doista ima mnogo vrata, ali samo su vratnice naše katedrale „sveta vrata". Kristova sveta vrata ne vode u mauzolej-grobnicu-prošlost, već sve naše ovozemne korake usmjeravaju i vode prema otajstvu života. Ukoliko kao Crkva i društvo poslušamo Krista koji reče: 'Ja sam vrata. Tko kroz mene uđe, nalazi život', te se ohrabrimo i prođemo kroz njih, naći ćemo svjetlo koje obasjava put bolje budućnosti. A bolju budućnost prepoznajemo u vratima vjere naših obitelji, u vratima optimizma i nade naših mladih, u vratima solidarnosti i očuvanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta", istaknuo je nadbiskup Barišić.

„S nama su danas svi barjaci, pobjednički križevi ovoga grada i naroda. Od onoga koga su u staru Salonu, donijeli prvi kršćani oduševljeni Radosnom viješću Kristova križa i uskrsnuća i od onoga koga je u Salonu donio, naviještao i ondje 304. godine, za vrijeme Dioklecijanova progonstva, mučenički posvjedočio današnji svečar sveti biskup Dujam. S nama su svi pobjednički križevi naših pređa, koji su zahvaljujući svojoj kršćanskoj vjeri i svojoj Crkvi katoličkoj činili mnoga dobra, sačuvali i utvrdili hrvatsko ime, jedinstvo i slobodu naroda, omogućili razvitak kulture, umjetnosti, pismenosti, književnosti, graditeljstva. Zauzimali se za pravdu, štitili male, ugrožene i siromahe", rekao je biskup Ivas na početku homilije.

Primijetio je da, kao što je Krist slao svoje učenike u svako mjesto, te je i sv. Dujam poslan na naše prostore, danas taj Isusov „pođite" odjekuje u novim okolnostima, izazovima i potrebama kad se sve više susrećemo s mučnim pitanjima koja diraju cjelokupnu moralnu povijest čovječanstva.

„Sve je više bezočnog zadiranja u izvorne vrijednosti i dostojanstvo ljudske osobe i ljudskoga društva, zbog čega se produbljuje moralna kriza, širi sebičnost, nejednakost i otuđenost, širi nasilje i novi zločini. Pojačavaju se napadi na vjersku slobodu i progone kršćani. Mnogi nastoje da se vjera i Crkva ograniči na privatno i intimno područje te se odbacuje sve transcendentalno zbog čega se sve više izobličuje moralno i etičko rasuđivanje i odgoj. Europa iznutra postaje sve praznija, umire", upozorio je biskup i pozvao vjernički puk da preuzmu inicijativu i bez straha iziđu ususret, na raskrižja putova i uključe se u svakodnevni život ljudi, dotičući u njima Krista hrabro prihvaćajući sve opasnosti i izazove izlaska. Rekao je da nisu tek radi tradicije i parade izišli sa svetim Dujmom na ulice grada, već „zato što nam Dujam, u ime Kristovo za koje je mučenički umro, trajno donosi uvijek živu, uskrsnu Božju Riječ Života".

U nastavku homilije ukazao je na sve lošije stanje u našem društvu i domovini.

„Domaćeg je kruha sve manje, zemlja sve više zarasta u korov. Rad i radnik ponižena su i ušutkana klasa. Mnoga prirodna dobra, energenti i komunikacije u vlasništvu su i pod utjecajem interesnih i ideoloških skupina. Povijesne istine se prikrivaju i prekrajaju. Žrtve, branitelji, njihove supruge i djeca, toliki mučni i silovani, sve se više besramno zanemaruju, obespravljuju, bivaju posramljeni, izloženi progonima i ruglu. Umjesto kulture izdašno se podupire i propagira antikultura. Učitelji su obescijenjeni, a školama kao da nije cilj odgoj nego preodgoj djece i mladih te nasilno uvođenje i nametanje hrvatskom narodu i kulturi stranih i pogubnih svjetonazora, i to suprotiv većine roditelja i učitelja", istaknuo je biskup Ivas i zapitao se umiremo li jer su kolijevke prazne, a grobovi se množe.

Obitelj, brak, očinstvo i majčinstvo, prolaze kroz duboku krizu koja vodi do potpune legalizacije pobačaja i eutanazije. Odlaze nam liječnici, stručnjaci, mladi i cijele obitelji. Ohrabrio je okupljeno mnoštvo da se ne boje jer Bog i u pustinji stvara ljude jake vjere. Poručio im je da je s Ljubavlju Kristovom moguće sve tame koje nas obuzimaju raspršiti, sva beznađa razjasniti i beznadne utješiti, sve sumnje i nevjere nadvladati, svu moć i bahatost onih koji bi na bilo koji način htjeli biti bogovi bez Boga ili protiv Boga Svevišnjega, svladati.

Prisjetio se i više od 35.000 mladih na susretu u Dubrovniku u kojima ovaj narod hrvatski i Crkva ima utemeljene nade u bolju budućnost.

„Ponosni smo na naše mlade. Dajmo im ljudsku i kršćansku potporu. Pružimo im šansu da budu pobjednici smrti i beznađa".

Homiliju je završio molitvom sv. Dujmu: „Zdravo sveti Dujme mučeniče, Splita grada zaštitniče. U tebi je naša nada, procvat svaki našeg grada. U tebi nam pomoć sva. Oče mili čuvaj, brani i zakrili nas od svakog teškog zla. Sveče mili, moli Boga da bi bili mi junaci ko i ti".

Kako bi misa i ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora Sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga "Brass kvinteta" te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačine.

Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavit će se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.