Biskup Košić najavio Godinu hrvatskih mučenika u Sisačkoj biskupiji

Četvrto hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke predvodio je u subotu 17. kolovoza sisački biskup Vlado Košić zajedno s brojnim svećenicima Biskupije te više od deset tisuća vjernika. Tom je prilikom biskup Košić proglasio sljedeću godinu u Sisačkoj biskupiji Godinom hrvatskih mučenika.

god1.jpg
Autor
Tiskovni ured Sisačke biskupije
Fotograf
Tiskovni ured Sisačke biskupije
Objavljeno:
 
18.08.2013 08:32

Četvrto hodočašće vjernika Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke predvodio je u subotu 17. kolovoza sisački biskup Vlado Košić zajedno s brojnim svećenicima Biskupije te više od deset tisuća vjernika.

Hodočašće je započelo dan ranije u petak 16. kolovoza Trećim hodočašćem mladih Sisačke biskupije na kojem se okupilo stotinjak mladih od kojih je većina više dana pješačila ili vozila bicikl do Marije Bistrice, krenuvši iz Budaševa, Petrinje, Siska, Kutine i drugih krajeva. U svom večernjem programu, na kojem je sudjelovao i sisački biskup, mladi predvođeni povjerenikom za pastoral mladih vlč. Brankom Koretićem pripremili su tom prigodom osvrt na proteklo razdoblje od prošlog hodočašća, a kao središnji dio ovog susreta bilo je svjedočanstvo Marije Zaloker o Svjetskom danu mladih u Rio de Janeiru. Tom prigodom, mladima koji su sudjelovali na Animatorskom ljetu u Malom Lošinju biskup je podijelio uspomene o sudjelovanju. Ovaj prvi dan hodočašća završen je putem svjetla, te molitvenim bdijenjem u bistričkoj bazilici.

Središnji dio hodočašća vjernika Sisačke biskupije bilo je euharistijsko slavlje, koje je uz koncelebraciju brojnih svećenika predslavio biskup Košić, te na kojem su sudjelovali i članovi brojnih udruga i društva s područja Sisačke biskupije.

U homiliji, biskup Košić je podsjetio kako se nalazimo u Godini vjere u kojoj smo svi bili potaknuti produbiti svoju vjeru, te učiniti sve kako bismo unaprijedili djelo nove evangelizacije, i pozvao kako se u tim aktivnostima ne smijemo umoriti jer to znači prenositi vjeru, osobito mladim naraštajima. „U tom smislu Godina vjere ne može i ne smije nikada završiti, dapače ovo što je u njoj započeto treba još intenzivnije nastaviti, i to iz godine u godinu“, dodao je biskup i u nastavku proglasio sljedeću godinu u Sisačkoj biskupiji Godinom hrvatskih mučenika. Ona će započeti beatifikacijom Miroslava Bulešića, a trajat će do zadnje subotu u kolovozu 2014. godine, kada se na Udbini slavi misa za sve hrvatske mučenike.

Govoreći o mučenicima u našim krajevima biskup je rekao kako  premda je još od vremena Kvirina svih tih stoljeća bilo mučenika za kršćansku vjeru, posebno su teška tri vremena stradanja hrvatskih katolika. Osmanlijska osvajanja od 15.-17.st., zatim Drugi svjetski rat i progon katolika od komunista poslije Drugog svjetskog rata te prije 20-tak godina stradanja u Domovinskom ratu. „Nakon turskih osvajanja i teških mučenja našega naroda upravo se prošlo 20. stoljeće, pokazalo kao najkrvavije za naš narod i vjernike katolike. Od svih tih triju progona najstrašniji je bio upravo komunistički, u kojem je za vrijeme Drugog svjetskog rata i osobito poslije rata ubijen najveći broj svećenika, časnih sestara, bogoslova i vjernika laika“, rekao je biskup i podsjetio kako je prema istraživanju Ante Bakovića u Hrvatskoj u tom progonu pobijeno 602 svećenika, oko polovice svećenika bilo je u zatvorima, kažnjeni samo zato sto su bili katolički svećenici, iz škola je bio izbačen vjeronauk, a i mnogi su vjernici laici bili zatvarani.

Osvrćući se stradanja svećenstva u Sisačkoj biskupiji, istaknuo je istraživanje Lojze Buturca, prema kojem je kao žrtve komunizma palo 15 svećenika, a zajedno s onima koji su djelovali prije na tom području, a bili su u času ubojstva u drugim župama, ukupno 22. Nabrojavši poimenice svakog od njih biskup je rekao kako kada žrtvama Drugog svjetskog rata pridodamo najveću tragediju hrvatskoga naroda, Bleiburg i Križni put, u kojoj je stradalo najmanje sto tisuća katolika - a taj se broj žrtava procjenjuje i do tristo tisuća, čije su kosti do dana današnjega rasute po tisućama jama diljem Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i tolikih drugih stratišta bivše države, tada je to nepregledan broj onih koji danas "stoje pred licem Jaganjca odjeveni u bijele haljine, s palmama u rukama" (Otk 7,9), kao znakom mučeništva. „Zašto je nama važno o tome govoriti? Ne bi li bilo bolje zaboraviti sva zla i graditi dobro, ne gledati više u prošlost, nego samo izgrađivati budućnost? To je doista potrebno, međutim to na žalost nije moguće ako se zlo ne imenuje kao zlo i ne osudi. Jer – uzmimo primjer: kad se krsti dijete ili odrasli, prije prihvaćanja Krista potrebno je odbaciti Sotonu, odreći se grijeha i zavodljivosti zla, kao što kaže obred, "da nas zlo ne nadvlada". Dakle, nije samo dovoljno prihvatiti Svjetlo, nego se prije treba osloboditi tame. Upravo je stoga potrebno, kako je Papa bl. Ivan Pavao II. govorio, to 'čišćenje spomena' ili 'čišćenje sjećanja' – purificatio memoriae. Ova buduća Godina hrvatskih mučenika neka nas sve, braćo i sestre, utvrdi u svijesti da pripadamo zajednici Crkve čiji su članovi i vlastiti život darovali da bi posvjedočili koliko ljube Krista Gospodina“, poručio je još biskup Košić.

Fotogalerija
god2
god3
god4

Jeste li ovaj mjesec uplatitli za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!