Blaženi Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal, jedan je od velikana Katoličke crkve u Hrvatskoj. Blaženim ga je proglasio papa Ivana Pavao II. 1998. godine. Bio je žarki i neumorni propovjednik Božje riječi, za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao je progonjenima i patnicima. Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona, a u glasovitom govoru iz 1943. ispred zagrebačke katedrale osudio je svaku diskriminaciju, rasnu, nacionalnu i vjersku, zatvaranje i ubijanje nevinih, otimanje i palež imovine i mirnih sela. Nakon dolaska komunista na vlast, u montiranom procesu, osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada. Umro je 10. veljače 1960. godine u kućnom pritvoru, u Krašiću.

Bl. Alojzije Stepinac – neustrašivi pastir 

Blaženi kardinal Alojzije Stepinac uzor je kršćanskog mučeništva koje je, kako je naglasio Sveti Otac, 5. lipnja 2011. u zagrebačkoj katedrali, ''najviša mjera svetosti, ali to jest uvijek i samo zahvaljujući Kristu, po Njegovu daru, kao odgovor na Njegov prinos koji primamo u Euharistiji''. Mučeništvo kardinala Stepinca označava vrhunac nasilja usmjerenih protiv Crkve tijekom užasnoga razdoblja komunističkoga progona, nadodao je.

Prema riječima Benedikta XVI. uoči Večernje koju je molio s hrvatskim biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicima, tom prilikom na poseban se način želio prisjetiti blaženoga Alojzija Stepinca, ''neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu''.

Naime, kako je istaknuo Sveti Otac, taj nezaboravni biskup postao je ''živa slika Krista, pa i Krista patnika''.

''Upravo zahvaljujući njegovoj čvrstoj kršćanskoj savjesti, znao se oduprijeti svakom totalitarizmu, te u vrijeme nacističke i fašističke diktature postao braniteljem Židova, pravoslavnih i svih progonjenih, a potom, u doba komunizma, 'odvjetnik' svojih vjernika, napose mnogih progonjenih i ubijenih svećenika. Da, postao je 'branitelj' Boga na ovoj zemlji, jer je postojano branio istinu i pravo čovjeka da živi s Bogom'', poručio je Papa.

Alojzije Stepinac – kompas hrvatskoga naroda

Drugi pohod pape Ivana Pavla II.  Hrvatskoj 1998. godine imao je posebno povijesno značenje. Naime, 3. listopada 1998. u hrvatskome nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici, u kojem se okupilo više od 500 000 vjernika, zbio se povijesni događaj u životu Crkve i hrvatskog naroda. Papa je proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, mučenika Crkve i jednog od najvećih hrvatskih crkvenih velikodostojnika.

''Ovo je povijesni događaj u životu Crkve i vaše nacije. Podnijevši u svojemu tijelu i duhu okrutnosti komunističkoga sustava, jedan od istaknutih likova Katoličke crkve, zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac, sada se povjerava sjećanju svojih sunarodnjaka s blistavim znamenjima mučeništva'', istaknuo je papa Ivan Pavao II.

Kako je rekao, Dobri Pastir za blaženoga Alojzija Stepinca bio je jedini Učitelj: Kristov je primjer sve do kraja nadahnjivao njegovo ponašanje te je položio i život za stado, koje mu je bilo povjereno u posebno teškom povijesnom razdoblju.

''U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. On je sada u nebeskoj slavi okružen svima onima koji su, kao i on, dobar boj bili, kaleći svoju vjeru u kušnjama i nevoljama. U njega danas s pouzdanjem upiremo svoj pogled ištući njegov zagovor.''

Naime, svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati, pojasnio je blaženi Ivan Pavao II.

''Dobro je znao da se ne može popuštati kad je u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se može trgovati. Zbog toga mu je bilo draže prihvatiti patnju negoli izdati svoju savjest i iznevjeriti obećanje dano Kristu i Crkvi. Nije bio sam u tomu hrabrom svjedočenju. Uza nj su bile i druge odvažne osobe, koje su, da bi sačuvale jedinstvo Crkve i branile njezinu slobodu, prihvatile da zajedno s njim plate teški danak tamnice, zlostavljanja, pa čak i krvi'', poručio je.

Zauzimanje bl. Stepinca za vjersku slobodu

Zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić, svoje je pastirsko poslanje posvetio govoreći o blaženom Alojziju Stepincu. Naime, kardinal Kuharić u hrvatskom blaženiku pronalazio je snagu Božjega govora i pogleda, utjehe i ljepote Crkve.

U svojim je govorima, kako je i sam rekao za dokumentarni film o Alojziju Stepincu,  isticao blaženikovo zauzimanje za svakog čovjeka i zauzimanje za prava ljudi. Prema Kuharićevim riječima, dostojanstvo ljudske osobe bilo je na prvom mjestu kardinala Stepinca.

''Znajući što je činio i što je zastupao, apsolutno smo uvjereni da je činio svoju dužnost kao kršćanin i kao nadbiskup. Dakle, nikada nismo mogli prihvatiti ni optužbu niti osudu. S punim uvjerenjem smatramo da  je krivo optužen i osuđen, a razlog toj osudi bila je ideologija. On je bio izraz slobodne Crkve koja želi biti slobodna u svojem poslanju u suočavanju s bilo kojim sistemom, s bilo kojom diktaturom ili totalitarizmom bilo koje boje. On je izražavao tu slobodu Crkve za njenim poslanjem'', ustvrdio je kardinal Kuharić.

Kako je istaknuo Stepinčev nasljednik, propaganda je stalno tvrdila da je Stepinac zločinac.

''Smatrao sam svojom dužnošću da kao zagrebački nadbiskup branim njegovu nevinost, a ne samo njegovu nevinost, nego da branim što je on branio, da branim Crkvu, njezino poslanje, njezinu slobodu, da branim slobodu čovjeka, osobito vjersku slobodu koja je itekako za vjernike bila ograničena. I da tako opet iznosim one vrijednosti koje je on zastupao i koje su univerzalne. To sam preuzeo kao svoju dužnost i odgovornost, da se pred javnošću njegov lik vidi u što jasnijem svjetlu njegovih misli i njegovih djela i da ga se kao takvog sačuva od kleveta i lažnih optužbi.''