Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije - Mala Gospa, kao jedan od najposjećenijih hodočasničkih dana u svetištu Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu, svečano je u četvrtak, 8. rujna proslavljen i kao dan središnjeg slavlja Svete godine milosrđa za svetište, koje je također mjesto jubilejskoga oprosta u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji.

Pod geslom starodrevnoga otačkoga poklika Majci Gospodinovoj: 'Zdravo, roditeljice stvoritelja našega života, zdravo, plodna zemljo koja rađa milosrđe' oko deset tisuća hodočasnika iz raznih mjesta Hrvatske je sudjelovalo na pet euharistijskih slavlja s prigodnim pobožnostima. Dugi su bili redovi tijekom dopodneva i popodneva pred dvadesetak svećenika za sakrament pomirenja.

Središnje svečano misno slavlje s ''oprosnim ophodom" predvodio je kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i metropolit. Uz domaćega đakovačkoga-osječkoga nadbiskupa i metropolitu Đuru Hranića, suslavio je domaći župnik i upravitelj svetišta, te brodski dekan Ivan Lenić i još petnaest svećenika koji pastoralno djeluju u Slavonskom Brodu.

Na ovoj iznimnoj svečanosti su bile prisutne i brojne redovnice, na poseban način povezane sa župom i svetištem, sa svojim poglavaricama: provincijalnom glavaricom uršulinki s. Jasnom Lučić, a s njom kao gošćom samostanskom glavaricom iz Kijeva (Ukrajina) s. Tetianom Lesyuk; vrhovnom poglavarica Sestara Služavki Maloga Isusa iz Zagreba s. Radoslava Radek s pratnjom, te provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa iz Đakova s. Amalija Kupčerić.

Pozdravnu riječ uputio je na početku nadbiskup Hranić.

- Današnji blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, u ovom svetištu inače jedan od najposjećenijih dana, a koje baš u ovoj Godini milosrđa ulazi u svoju 60. obljetnicu, pa je zato ovo slavlje i druga okupljanja dodatna popraćena obiljem pastoralno-liturgijskih i molitvenih događanja na župnoj i međužupnoj razini. Ovo je svetište ispovjedaonica grada i okolice. Stoga me posebno raduje da u velikom broju vi vjernici pristupate sakramentu pomirenja, kao i pastirska revnost svećenika grada i okolice, koji vam se stavljaju na raspolaganje kao službenici Božjega milosrđa - rekao je među ostalim nadbiskup Hranić, te iskazao svoju radost za prisutnost hodočasnika-predvoditelja kardinala Bozanića. Spomenuo je kako je bl. Alojzije Stepinac, čiji se mali kip od vremena neposredno nakon njegove smrti čuva u samostanu uršulinki, ohrabrio same redovnice u njihovu dolasku u Brod i počecima djelovanja u teškom komunističkom ozračju.

Snažne su bile poruke o vjeri i pouzdanju u Gospodina, u njegovo milosrđe po kojemu se jedino možemo spasiti od zabluda ovoga svijeta, o čašćenju Majke Božje, Gospe Brze pomoći koja se odražava u svjetlu svoga Sina, našega Spasitelja Isusa Krista, o temeljnim vrijednostima života i obitelji, sve potkrijepljeno mislima bl. Alojzija Stepinca, a koje je u svojoj homiliji pomno nizao kardinal Bozanić okupljenim vjernicima i svim stanovnicima kršćanskog grada Slavonskog Broda, u koji je došao, kako reče, kao hodočasnik, iznova nakon punih deset godina. Naime, 2006. godine prvi čovjek Crkve u Hrvata bio je u gradu na Savi povodom Godine dekanatske duhovne obnove pod nazivom ''Slavonski Brod, moj kršćanski grad'' i geslom ''Ako Gospodin grad ne čuva uzalud stražar bdi'', a koja je bila u okviru Godine euharistije za sveopću Crkvu.

- I danas, kao i prije deset godina, odzvanjaju isti Božji pozivi svakome čovjeku, a osobito u ovoj svetoj Godini milosrđa, o potrebi razmatranja Božjeg milosrđa jer nas samo ono spašava. Bog je uvijek na našoj strani, uvijek je spreman oprostiti nam naše grešne navike, samo koji put je na nama da se ohrabrimo tražiti oproštenje od Boga. Uvijek imamo šansu pred Bogom, Bog nas čeka. Nije li to tražena utjeha? - istaknuo je kardinal Bozanić na početku svojega misnog obraćanja.

Naglasio je kako je svetište Gospe Brze pomoći u Slavonskom Brodu jedno od novijih marijanskih hrvatskih svetišta, koje je tu crkvu i župu pretvorio u pravo duhovno okupljalište molitelja ne samo iz Slavonskog Broda i okolice, nego i s raznih strana Slavonije, Bosne i šire. Spomenuo se i jednog od najvećih sinova Slavonskog Broda, velikana Katoličke Crkve i hrvatskoga naroda, sluge Božjega Josipa Stadlera, koji je i kao svećenik Zagrebačke nadbiskupije, a potom i kao prvi nadbiskup obnovljene Vrhbosanske nadbiskupije povezao za sva vremena Slavonski Brod i Zagreb, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu,, te svojim životom i zauzetim pastoralnim radom potvrdio da se s Božjom pomoči postižu čudesne stvari i da je Crkva uvijek i svugdje živi svjedok Božjega milosrđa.

- Svetište Gospe Brze pomoći u Slavonskom Brodu je, kako bi to rekao sveti papa Ivan Pavao II., Hrvatsku geografiju vjere i marjanske pobožnosti obogatilo i proširilo te povećalo broj mjesta hodočašća u našoj Domovini. Bijaše to baš u Slavonskom Brodu i baš u vrijeme komunizma i to usprkos tolikim protivljenjima. Ali ne zaboravimo: Marija, naša nebeska Majka, put je prema Gospodinu koji uvijek iznova 'silne zabaci s prijestolja, a uzvisi neznatne'. Marija je pohodila svoj narod u ovom gradu, da bude s vama i da vam pomaže. Ona dolazi da bi osvojila vaša srca, jer je uvijek spremna pomoći. Punina vremena za nas događa se kada se Bogu otvorimo, kad mu dopustimo da uđe naš život ispuni naša srca svojim mirom i utjehom. Samo Bog daje potpuni smisao našem životu. 'Nemirno je srce naše, dok se ne smiri u tebi, o Bože', reče jedan veliki crkveni otac - rekao je zagrebački nadbiskup.

U nastavku je govorio o vrijednostima obitelji, kazavši kako je to svetište na poseban način i svetište obitelji, te da je svaka kršćanska obitelj jedno malo Gospino svetište. Podsjetio je da Crkva neumorno nastoji biti u službi zaštite života i podizati svoj glas kad god je život ugrožen i izložen raznim manipulacijama, kazavši da su posljedice tog relativiziranja života katastrofalni podaci koji govore o tome da se iz godine u godinu u Hrvatskoj sve manje djece upisuje u prvi razred.

- Sve više se postavlja dilema za ili protiv života. Potrebno je stoga stvarati pozitivno ozračje prema novom životu i zaštiti obitelji, a posebno majki na tom putu. Ne možemo dopustiti da se buduće majke zbog trudnoće otpuštaju s posla ili da se pri dodjeljivanju posla traži obećanje od žena kako neće zatrudnjeti. Ti postupci u sebi sadrže duboki prijezir prema čovjeku, prema ženi i budućoj majci. Takve slučajeve treba javno prokazivati, protiv njih se boriti, jer se radi o kršenju jednog od temeljnih ljudskih prava i gaženju dostojanstva ljudske osobe. Poslodavci koji to čine zaslužuju svaku osudu - upozorio je Kardinal, ali i odao poštovanje i priznanje onim poslodavcima koji se pošteno i savjesno ophode prema svojim zaposlenicima.

Pozvao je na molitvu za nova radna mjesta, za mlade, osobito u Slavoniji koja trpi veliku nepravdu i egzodus ljudi, da mognu u Domovini naći posao te ustvrdio da na tom putu orijentir bude bl. Alojzije Stepinac, naglasio je nadbiskup Bozanić, vođeni samo dvjema porukama u kojima se sabire sve ono što nam je potrebno za tu Stepinčevu orijentaciju, a to su - nada i savjest. Pozvao je na kraju sve na usrdnu molitvu da Božja providnost ubrza puno priznanje svetosti Alojzija Stepinca, jer je njegova žrtva neizbrisivo utkana u biće hrvatskoga naroda, a mi smo na vjetrometini povijesti sačuvali svoj identitet zavaljujući vjeri u Boga i čudesnom zagovoru Majke Božje.

Slavlju je prethodila molitvena priprava, a kako se u tom svetištu uz taj blagdan običava, na kraju mise nadbiskup Bozanić blagoslovio je majke trudnice i supruge koje mole za dar majčinstva.

Svakoj je trudnici darovao sličicu s molitvom Gospi Brze Pomoći za dar majčinstva i medaljicu Majke Božje od Kamenitih vrata.

Dragom gostu, domaćini su darivali znakovite slavonske ručne radove, a među njima kao posebni dar u slavonskoj šlingi i zlatovezu izrađenu haljinu-plašt za lik Majke Božje Bistričke koje će on predati prigodom Zagrebačkoga hodočašća u nacionalno Gospino svetište. Nadbiskup je župi darovao zlatnu medalju sv. Ivana Pavla II., dragoga pape hrvatskom narodu.

Dirljiv je bio i 'oprosni ophod' do župne i proštenišne crkve, uz pjevanje velikoga pjevačkoga zbora i pratnju limene glazbe. Potom su vjernici prolazili kroz ''vrata milosrđa'', a kardinal je počastio Gospu i molio pred njezinim likom u crkvi.

Zajedništvo su svećenici, redovnici i redovnice, te bogoslovi s nadbiskupima nastavili uz zajedničku večeru u restoranu ''Brod'', gdje su im srdačnu dobrodošlicu izrazili slavonskom pjesmom i kolom mladi članovi Foklornoga ansambla Broda.

Inače, slavlju je prethodila duhovna priprava s programom u nedjelju, 4. rujna s posebno sadržajnom homilijom kod svečane večernje mise, koju je uputio mr. Josip Vrančić, te klanjanjem pred Presvetim u župnoj crkvi. Lijepom duhovmom ugođaju je pjevanjem doprinio kod pobožnosti, mise i klanjanja VIS ''Matheus'' iz Bizovca.