Obilježavanju blagdana prethodit će trodnevlje koje će započeti 31. srpnja nedjeljnom misom koju će predslaviti fr. Marinko Zadro, a prethodit će joj molitva krunice.

Svetu misu u ponedjeljak, 1. kolovoza, nakon krunice, održat će fr. Matijas Farkaš, a u utorak, 2. kolovoza, fr. Tomislav Kraljević.

Središnja proslava održat će se u srijedu, 3. kolovoza, kada će svečano euharistijsko slavlje u 19:00 sati predslaviti mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

Više o životu bl. Augustina Kažotića

Trogiranin Augustin Kažotić, dominikanac, biskup Zagreba i Lucere, prvi hrvatski blaženik i jedan od prvih teoloških pisaca u Hrvata, bio je cijenjen od svojih suvremenika kao 'izvrsni propovjednik i doktor', 'muž vrlo izobražen i dobar' isticao se velikom erudicijom, svetošću, milosrđem i svim ostalim krepostima, što su osjetili i mnogi koji su došli pokloniti se njegovim smrtnim ostacima doživjevši mnoga čudesa, pa mu s pravom pripada jedno od najodličnijih mjesta u društvenoj, kulturnoj i religioznoj prošlosti hrvatskog naroda.

Bio je posrednik u sukobima među raznim skupinama, želeći graditi zajedništvo; brinuo se za odgoj i školovanje djece i mladih, ne samo svojim osobnim poučavanjem, nego i osnivanjem i organiziranjem školstva, počevši od katedralne škole; nastojao je da školovanje ima i svoju materijalnu potporu, pritom ne gubeći iz vidika onu istu snagu darovanosti koja mora biti trajno prisutna želi li se dobro, tako da je i sam predavao besplatno, ali i gradio sustav koji daje mjesta siromašnoj djeci. Dobro je znao da za to Crkva ne može bez materijalnih dobara. Za njega siromaštvo nije bio cilj pretvoren u ideologiju. Zato je suzbijao siromaštvo, i duhovno i materijalno, a promicao ne navezanost na zemaljsko. To je nutarnja snaga kršćanstva koje pred sobom ima stvarnost neba i osjetljivost za patnju na zemlji.

Čuvajući to ravnovjesje uključio se u gorljivu teološku raspravu koja je početkom 14. stoljeća potresala Crkvu o odnosu prema materijalnim dobrima.

Blaženomu Augustinu bilo je važno bogoslužje. Zato ga je obnavljao, tražio najprikladnije izražaje vjere u slavljenju Crkve, jer u liturgiji se odražava ne samo cjelokupan život vjernika, nego i kršćanska kultura.