Svečano je bilo na blagdan prvog hrvatskog blaženika Augustina Kažotića u ponedjeljak, 3. kolovoza u samostansko-župnoj crkvi blaženika na zagrebačkoj Peščenici gdje je dominikanska zajednica s mnogobrojnim vjernicima proslavila svog nebeskog zaštitnika.

Misno slavlje u koncelebraciji s dvadesetak svećenika, predslavio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Prije početka euharistijskog slavlja izraze pozdrava i dobrodošlice uputio je župnik p. Marko Bijelić.

Na početku prigodne homilije nadbiskup Puljić je rekao kako smo uz blagdan bl. Augustina Kažotića čuli nekoliko biblijskih ulomaka, pisanim u različitim okolnostima i vremenima.

Prorok Ezekiel, čije ime znači Bog je jak, Bog daje snagu bio je vatreni patriot, duboko privržen vjeri otaca, koja će mu dati snage podnijeti kušnju izgnanstva, pa će u toj vjeri utvrđivati i svoj narod, razmatrao je nadbiskup.

Slična pastirska briga otkriva se sedam stoljeća kasnije u gradu Efesu „u duši apostola Pavla kojemu crkva u Korintu, na koju je bio jako ponosan, počinje zadavati određen brige i tjeskobe“, povezao je nadbiskup Puljić.

„Ta se kršćanska zajednica suočava s izazovima poganskog mentaliteta. A uz to na djelu je uobičajena 'bolest metropole': strančarenje, suprotstavljanje, razdori i podjele. Pavao stvar rješava u svjetlu pashalnog misterija: Spasenje je ostvareno u Kristovu križu, a ne po ljudima“, istaknuo je nadbiskup.

Kako u proroku i svećeniku Ezekielu, te biskupu i apostolu Pavlu otkrivamo dušu pastira i čuvara koji je spreman braniti stado od neprijatelja koji nasrću, tako u liku i djelu blaženoga Augustina Kažotića, razmatrao je zadarski nadbiskup. „On je brojnim djelima neprolazne vrijednosti i značenja zadužio biskupije u Zagrebu i Luceri, kao i cijelu Crkvu u Hrvata. Poput zauzetih pastira Ezekiela i Pavla i on je prepoznavao znakove svoga vremena, pa učinio silna djela o kojima se i danas govori“, povezao je nadbiskup Puljić.

Životopisci blaženog Kažotića bilježe kako je imao izoštrenu sklonost prema pravednosti, pa su ga nazivali pobornikom ljudskih prava, apostolom mira i zaštitnikom siromaha. Brojnim pak karitativnim postupcima očitovao je osobito zanimanje za bolesne i nemoćne, rekao je nadbiskup Puljić i nastavio: „Dok danas ističemo ovog našeg duhovnog velikana, koji je bio izuzetno cijenjen u intelektualnim krugovima Europe kao vrstan govornik i učenjak, ali i kao čovjek pun dobrote, pitamo se koliko je potrebno vraćati se u prošlost i listati stranice arhiva pa razmišljati o onomu što se zbilo prije dvadeset sedam, devetnaest ili sedam stoljeća: U Ezekijelovo, Pavlovo ili Kažotićevo doba?!“

Kao odgovor nadbiskup je pročitao tvrdnju poznatog engleskog spisatelja, umjetnika i kritičara Johna Bergera koji je napisao, kako je za „uništenje neke zajednice dovoljno razoriti njezinu prošlost“.

„Stoga, spomen pojedinaca s kršćanskog gledišta nije nikakav nostalgični vapaj za onim što je bilo, niti labuđi pjev nečemu što je povijest zabilježila. To je samo prigoda nama da razumijemo odakle dolazimo, gdje se nalazimo i kamo nam ići i stici. Povijesni spomeni govore nam o ishodištu i hodu, kao i o ukorijenjenosti u konkretnom vremenu i prostoru. Jer, kad se izgubi povijesno pamćenje i sjećanje, preostaje obična, banalna svakodnevica“, naglasio je zadarski nadbiskup.

Istaknuo je kako ćemo i mi, sjećajući se silnih Božjih djela i čudesnih zahvata, obilježiti Dan Domovinske zahvalnosti povodom dvadesete obljetnice oslobodilačke akcije „Oluja“. Potaknuo je na Bogu zahvalnu molitvu za sve koji su se s krunicom oko vrata suprotstavili agresiji, te borili se i izborili mir i slobodu. „Ova obljetnica obvezuje sve građane Lijepe Naše da složno i odgovorno ostvaruju opće dobro, te izgrađuju zemlju na temeljima pravde, istine i ljubavi“, pozvao je nadbiskup.

U nastavku je rekao kako je blaženi Kažotić pod vodstvom Duha Svetoga otvarao prostore spoznaje, te kao je dobri pastir i čuvar svoga stada vodio brigu da u središtu svega bude Bog i istina o čovjeku. Nije se plašio suprotstaviti i nepravdama iako je znao da će se tako zamjeriti zemaljskim vladarima, te kao nagradu primiti progonstvo, praćeno klevetama i narušavanjem ugleda.

„Neka i nama pomogne prevladati traume koje je ostavio nedavni Domovinski rat, posebice u dušama naših branitelja i njihovih obitelji. Onima pak koji vode brigu kako našim mladima prenijeti cjelovitu istinu o uzrocima i posljedicama Domovinskog rata, o obrani i braniteljima, o agresoru i njegovim zločinima, molimo neka po zagovoru blaženog Augustina trajno prenose kako su pravda, istina i pamćenje vrlo bitni za zajedništvo naroda“, molio je nadbiskup dodajući: „I mi smo u osvajanju slobode s puno muka, žrtava i problema doživjeli dosta lijepih i čudesnih stvari koje se ne smije zaboraviti. Potrebno je, dakle, sve to čuvati ne samo u pameti, nego i u srcu.“

„Neka nam stoga prorok Ezekijel, apostol Pavao i blaženi Augustin Kažotić pomognu sjećati se toga u svakoj prigodi, prenoseći novim pokoljenjima istinu o Kristu Uskrsnulom“, istaknuo je na kraju propovijedi nadbiskup zadarski.

Liturgijsko pjevanje animirao je mješoviti župni zbor pod ravnanjem prof. Sanje Vuzem. Blagdanu je prethodilo trodnevlje od petka 31. srpnja do nedjelje 2. kolovoza, a predvodio ga je ovogodišnji mladomisnik Hrvatske dominikanske provincije fr. Mirko Irenej Vlk.