Brucoši većinom upisali željeni fakultet, ocjena studija: 3,78
Čak 93 posto današnjih brucoša upisalo je fakultet koji im se nalazio među prva tri izbora, od toga je 61 posto njih upisalo fakultet koji im je bio prvi izbor, no ocjena kojom nakon prve godine ocjenjuju svoj odabrani studij iz godine u godinu pada, pa bi 27 posto brucoša nakon ljetnih rokova željelo promijeniti fakultet, pokazalo je istraživanje koje je proveo portal za srednjoškolsku i studentsku populaciju Srednja.hr i Visoko učilište Algebra.
Učenici razmišljaju o zanimanju kojim se žele baviti u životu, a dolaskom na fakultet, ne susreću se s praksom i strukom, pa se često razočaraju.
Treći puta zaredom, istraživanje je provedeno na uzorku od 2.000 mladih koji ove godine upisuju fakultete, te onih koji su prošle godine upisali fakultete i postali brucoši kako bi se saznalo kakve su njihove preferencije prilikom upisa fakulteta i visokih škola te po kojim ih kriterijima biraju.
Većina brucoša upisala je željeni fakultet, ali ocjena kojom ocjenjuju svoj odabrani studij iz godinu u godinu pada pa je danas prosječna ocjena 3,78.
U istraživanju iz 2013. godine 17 posto brucoša željelo je nakon prve godine promijeniti studij, lani 23 posto, a ove je godine taj postotak narastao na 27 posto.
Na portalu srednja.hr to tumače činjenicom da maturanti očekuju puno više online informacija o fakultetu, koje ne dobivaju, pa se moraju sami snalaziti i informirati o papirologiji i neujednačenim uvjetima polaganja ispita.
U Algebri dodaju da maturanti nisu unaprijed dovoljno kvalitetno informirani o studijskim programima pa nemaju realna očekivanja.
Učenici zapravo razmišljaju o zanimanju kojim se žele baviti u životu, a dolaskom na fakultet, osobito na prvoj godini, ne susreću se s praksom i strukom, već s priličnom količinom općih kolegija koje ne mogu povezati s budućim poslom, pa se često razočaraju.
Tijekom profesionalnog usmjeravanja treba kvalitetno informirati maturante o studijskim programima i svemu što ih očekuje tijekom studija, kako bi se u startu postavila realna očekivanja i povećalo zadovoljstvo studenata, kaže Klaudija Šarkanj iz Algebre.
Što se tiče kriterija po kojima biraju svoj budući studij 82 posto maturanata odgovara kako se prilikom odabira fakulteta uglavnom vodi vlastitim afinitetima.
Njih 54 posto vodilo se razmišljanjem o tome koji će im od njih donijeti najbolju perspektivu zapošljavanja u EU, a nešto manje maturanata, 49 posto, motivirano je zapošljavanjem u Hrvatskoj.
Kao važne kriterije 49 posto mladih ističe i kasniju mogućnost dobre plaće, a jednaki postotak kaže kako želi studirati sa sebi sličnima. Samo 9,5 posto mladih odlučuje se za neki fakultet kako bi nastavili družiti se s poznanicima i prijateljima na istom studiju.
